1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dug put Srbije ka EU

15. mart 2012.

Srbija je pre dve nedelje dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. O tome kako na putu evrointegracija napreduju kandidati i buduće članice Evropske unije, raspravlja se u Evropskom parlamentu u Strazburu.

https://p.dw.com/p/14Krp
Foto: dapd

Island ima najveće izglede za skori ulazak u Evropsku uniju, mada sa ovom najsevernijom državom Evrope, pregovori o ulasku u Uniju, traju već dve godine. Većina poglavlja u tim pregovorima uspešno su okončana, ali i dalji nerešiv problem ostaje ribolov. Nije sporno to što je za Island ta privredna grana od izuzetnog značaja, nego propisi na kojima insistira Brisel, koji važe za sve članice. Po svemu sudeći jer reč o zakonima koje Island, nije spreman da prihvati.

Ribolov je na prostorima EU striktno regulisan, a na Islandu je sporno to što se pored svih mogućih riba love i kitovi. Pravila EU zabranjuju njihov lov i trgovinu proizvoda te vrste u potpunosti. Stiče se utisak da je o tome sa Evropskom unijom gotovo nemoguće pregovarati.

Primer Makedonije

Sledeći kandidat jeste Hrvatska. Sporazum o pristupanju već je potpisan. Hrvatska će 2013. godine postati 28. članica Evropske unije. Za to vreme Srbija mora da se zadovolji statusom kandidata, kao uostalom i Crna Gora.

Treba imati u vidu da taj status ne znači ujedno i skoriji početak pregovora o pristupanju Uniji. To potvrđuje primer Makedonije, koja je još pre šest godina obezbedila status kandidata. Njen put ka Evropskoj uniji blokira Grčka, zbog spora oko zvaničnog imena ove zemlje. Atina blokira i ulazak Makedonije u NATO.

U Briselu je sve manje onih, koji imaju razumevanja za politiku grčkih vlasti. Evropski parlamentarac Elmar Brok je revoltiran: „Ja to zaista ne razumem. Ne razumem ni jednu, ni drugu stranu. Da ne uspevaju da se dogovore. Od toga ne bi smeo da zavisi dalji napredak Evrope. Zato smatram da je veoma važno da ovim državama poručimo da sporno pitanje treba konačno rešiti. Pitanje koje nije od tolikog značaja. Rešite to konačno, pa se pozabavimo suštinskim stvarima.“

Ali Grci i dalje pružaju otpor. Ne žele da bivša jugoslovenska republika Makedonija nosi isto ime, kao i pokrajina na severu Grčke. Naime, vlasti u Atini brinu zbog mogućih „teritorijalnih pretenzija“. Britanski poslanik u Evropskom parlamentu Ričard Hovit ima svoje mišljenje: „Makedonija pripada Evropskoj uniji. Pregovore o pristupanju trebalo bi odmah započeti.“

BiH gubi vezu sa Evropom

Politički gledano, još udaljeniji od Evropske unije jesu Albanija i BiH. Izgleda da pomaci nisu ni na vidiku. Pre svega Bosna i Hercegovina, koja ni 17 godina od završetka građanskog rata, ne ostvaruje politički napredak. Sukob između bosanskih muslimana, Hrvata i Srba, i dalje blokira funkcionisanje države, koja tek odnedavno ponovo ima vladu sa kojom Brisel može da pregovara.

Izvestilac Evropskog parlamenta za ovo područje, Doris Pak upozorava: „Nadam se da su politički lideri u ovoj zemlji shvatili da gube vezu sa Evropom i da ne bi trebalo konstantno da se gube u etnički motivisanim sukobima.“

Poslanici Evropskog parlamenta, skreću pažnju i na problem trgovine ljudima u ovoj zemlji, naročito na trgovinu ženama.

Ako je suditi na osnovu prilika na Zapadnom Balkanu, ovo područje i dalje ima nejasno evropsku perspektivu. Po svemu sudeći, biće potrebno još mnogo godina, kako bi politički jaz u ovom delu Evropi, mogao konačno biti prevaziđen.

Autori: Kaj Rajneker, Strazbur (SWR) / Jakov Leon
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Symbolbild EU und Slowenien, Kroatien, Bosnien-Herzegowina, Serbien Montenegro, Mazedonien, Kosovo
Foto: DW
Spomenik Aleksandru Makedonskom u Skoplju
Spomenik Aleksandru Makedonskom u SkopljuFoto: Fotolia/aleksandar kamasi