1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Do kokaina i heroina preko interneta

1. mart 2012.

Nadgledanje i kontrola ilegalne trgovine drogom putem interneta su po svemu sudeći u celom svetu suviše slabi. Do droge se očigledno tim putem može doći vrlo jednostavno, brzo i jeftino.

https://p.dw.com/p/14CIC
Foto: picture-alliance/dpa

Ilegalne apoteke koje svoju ponudu nude preko interneta sve se više koncentrišu na mlađe, potencijalne kupce. Kako stoji u najnovijem izveštaju Saveta za kontrolu droge pri Ujedinjenim nacijama, vlasnici tih apoteka sve više koriste razne društvene mreže na internetu za reklamiranje i otvorenu ponudu svojih proizvoda. Isto tako, prema istraživanju tog Saveta UN, čak jedna četvrtina svakodnevnih spem-mejlova sadrži reklame za kojekakve lekove i apoteke na internetu preko kojih se roba može dobiti znatno jeftinije.

Budući da pri tom ilegalni trgovci kopiraju i službene simbole i oznake poznatih i renomiranih proizvođača, prosečnom potrošaču je u pravilu teško da utvrdi da li je reč o originalnom proizvodu ili nije. Naručeni lekovi (čak i oni koji se obično ne mogu dobiti bez recepta) do kupca dolaze poštom.

„Ilegalne apoteke na internetu ne kontrolišu se u dovoljnoj meri, iako je čak oko 50 odsto lekova koji se tim putem mogu naručiti opasno po zdravlje. Reč naime nije o originalnim proizvodima već vrlo često o vrlo jeftinim plagijatima“, kaže Karola Lander, predstavnica Nemačke u Savetu za kontrolu droge pri UN. Po njenom mišljenju, najveća opasnost po tom pitanju dolazi iz Indije, SAD, Kine i Poljske. U tim zemljama se, prema izveštaju Saveta, ilegalni lekovi proizvode u najvećim količinama.

U Avganistanu i dalje cvetaju makovi

U godišnjem izveštaju Saveta UN za kontrolu droge stoji, međutim, i gde se određene droge proizvode i na koji način dolaze do svetskog tržišta. I ovoga puta glavna zemlja „proizvođač“ je Avganistan.

Polje maka u Avganistanu
Polje maka u AvganistanuFoto: AP

„Nakon što je prošle godine najezda insekata štetočina uništila u velikoj meri žetvu maka čime je bila osetno smanjena proizvodnja opijuma, moglo se utvrditi da su sada samo porasle cene ove droge na ilegalnom tržištu. Time je naravno porasla i motivacija lokalnih uzgajivača. Sada polja maka u Avganistanu nalazimo i na onim područjima gde ih ranije uopšte nije bilo“, objašnjava Karola Lander. Ona dodaje da je u toj zemlji primećen i porast uzgoja kanabisa, iako se i on, kao i mak, zapravo nalazi na spisku zabranjenih biljaka u Avganistanu.

„Ali, s druge strane, moramo da kažemo da su lokalne vlasti pojačale kontrolu i kažnjavanje, ali u kolikoj meri će takva situacija ostati i daljem i nakon povlačenja međunarodnih trupa ISAF-a iz Avganistana, to je sada teško proceniti“, naglašava Lander.

Svi putevi vode preko Afrike

Što se tiče puteva kojim se koriste krijumčari drogom, prema navodima Saveta UN, oni su i 2011. godine najčešće vodili preko afričkog kontinenta. Južnoamerički kokain uglavnom je do Evrope dolazio preko zemalja zapadne Afrike, dok je heroin svoj put do evropskih potrošača nalazio preko područja istočne Afrike.

Kokain se krijmčari gliserima preko Afrike
Kokain se krijmčari gliserima preko AfrikeFoto: AP

„U Keniji i Tanzaniji su prošle godine zaplenjene rekordne količine heroina. Samim tim, u velikoj meri je porasla i konzumacije droge (pre svega kanabisa) na tom području“, navodi Karola Lander. Ona dodaje da je zabeležen i porast krijumčarenja amfetamina iz Afrike u druge zemlje.

U izveštaju dalje stoji da su u porastu i razna kriminalna dela počinjena uz pomoć raznih opijata. Počinioci, na primer, u kafićima ili noćnim klubovima žrtvama potajno u piće dodaju droge (u pravilu prepravljene tako da nemaju ni miris ni ukus) i kada ove padnu u san, počinioci ih ili opljačkaju ili siluju ili – i jedno o drugo.

Autorke: Nina Verkhojzer / Željka Telišman
Odgovorni urednik: Ivan Đerković