1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Desnica u Evropi jača?

26. septembar 2010.

Ekstremno desna stranka "Švedske demokrate" ušla je u parlament. I u mnogim drugim evropskim državama su partije koje su neprijateljski prema strancima nastrojene došle su blizu državnog vrha. O kojim zemljama je reč?

https://p.dw.com/p/PMvr
Evropski parlament, Brisel
Evropski parlament, BriselFoto: Photo European Parliament

Švedska

Nekadašnji demohrišćanin Jime Akeson je iz bivše neonacističke grupacije prošlih godina osnovao stranku Švedskih demokrata koja se strogo protivi doseljavanju stranih građana.

Ova stranka zastupa stav da islam i švedski mentalitet ne mogu zajedno. Uspeh te stranke na izborima pokazao je da Šveđani ipak nisu toliko tolerantni, koliko se mislilo. Švedski magazin "Expo", koji godinama prati ekstremno desne stranke, prenosi da švedske demokrate imaju rasističku pozadinu. "Postojala je potreba za strankom koja će nastupiti protiv islamskih useljenika i multikulturnog društva", kaže Daniel Pohl, glavni urednik magazina. Predsednik vlade Fredrik Rajnfelt je poručio da neće doći do ulaska švedske stranke u vladu.

Danska

Rechtspopulismus Flash-Galerie
Pia KjaersgaardFoto: AP

U Danskoj je to potpuno drugačije. Danska narodna stranka koja je takođe protiv doseljavanja stranaca na izborima 2007. godine dobila je 13,8 odsto glasova. Predsednik vlade Lars Rasmusen, kaže da su mu u parlamentu potrebni zastupnici te stranke koja je posebno ojačala nakon velikog spora oko karikatura Muhameda 2005. i 2006. godine.

Danska narodna stranka je inače uzor švedskim demokratama. Šefica stranke Kjaersgard je za vreme izbora u Švedskoj pružala podršku Akesonu i njegovoj stranci.

Italija

U Italiji je desničarska stranka Lega Nord već godinama u vladi. Predsednik italijanske vlade Silvio Berluskoni jedino uz podršku poslanika Lege Norda opstaje na vlasti. Ta stranka je protiv stranaca i doseljenika. Njen šef Umberto Bosi zagovara autonomiju severne Italije koja, prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo finansijski da pomaže siromašnijem jugu Italije.

Holandija

U Holandiji postoji velika verovatnoća da će desničarska populistička Stranka za slobodu ući u vladu. Svakoj koalicionoj vladi bi saradnja sa strankom Gerta Vildersa bila od pomoći, smatraju tamošnji analitičari. Vildersova stranka je na poslednjim izborima bila treća po jačini. U Hagu se pregovori o sastavu nove vlade i dalje vode. Međutim ankete su pokazale da bi Vildersova stranka bila najjača u parlamentu kada bi izbori bili ponovljeni. Gert Vilders se zauzima za zabranu nošenja burki i nikaba u javnosti, otvaranja islamskih škola i širenja Kurana u Holandiji.

U nastavku: Belgija, Austrija, Mađarska…

Belgija

Flash-Galerie belgische Ratspräsidentschaft
Bart De WeverFoto: AP

U Belgiji se od poslednjih izbora i dalje vode razgovori u pokušaju da se formira nova vlada koja bi zadovoljila zavađene Flamance i Valonce. Flamanski separatisti, čiji je šef Bar De Vever ali nisu izričito protiv useljavanja stranaca.

Drugačije je sa strankom Vlans Belang koja je na izborima osvojila 7,8 odsto glasova, što je skoro duplo manje od izbora iz 2007. godine kada su osvojili skoro 12 odsto. U Belgiji se, uz suglasnost levice, već sprovodi zabrana nošenja burki i nikaba.

Austrija

Sa svojim tadašnjim šefom Jergom Hajderom je Austrijska slobodarska stranka bila u koaliciji sa konzervativcima na vlasti. Danas je ta ekstremno desničarska stranka treća po jačini u parlamentu, ali na vlasti je u Austriji koalicija socijaldemokrata i konzervativaca.

Od Austrijske slobodarske stranke se „otcepio“ ekstremno desni Savez BZÖ. Te dve stranke su zajedno osvojile 28 odsto glasova. Predsednik Austrijske slobodarske stranke Hajnc-Kristijan Štrahe je za zabranu minareta i burki, a sledeće meseca će se kandidovati za gradonačelnika Beča.

Mađarska

Ungarn - designierter Regierungschef Viktor Orban / FIDESZ
Viktor OrbanFoto: AP

Stranka Savez mladih demokrata, koja je u Mađarskoj na vlasti, nije otvoreno protiv stranaca, ali je jako nacionalistički i populistički nastrojena. Ta stranka je sa svojim šefom Viktorom Orbanom na izborima ove godine odnela iznenađujuću pobedu i drži dve trećine mesta u parlamentu.

Ekstremna desničarska i antisemitska stranka Jobik je po prvi put ušla u parlament i osvojila 17 odsto glasova. Jobik je za izolaciju Roma u logore, jer navodno ugrožavaju bezbednost građana. Ta stranka bi, prema nekim procenama, na narednim izborima koji će biti održani u oktobru, mogla da osvoj još više glasova.

Bugarska

I u bugarskom parlamentu vlada neprijateljsko raspoloženje prema Romima. Stranka protiv romskih napada (ATAKA) je prošle godine osvojila deset odsto glasova i zalaže se za ukidanje romskih geta. Osim toga, ona predlaže da romske porodice čija deca ne idu u školu ne bi trebalo da dobijaju socijalnu pomoć.

Neprijateljski su nastrojeni i protiv Jevreja, Turaka i homoseksualaca. ATAKA ima čak i svoju televizijsku stanicu.

Francuska

Jean-Marie Le Pen in Japan
Le PenFoto: AP

Populističkih tendencija ima i u aktualnoj politici prema Romima francuskog predsednika Sarkozija. On je naložio da se sva bespravna romska naselja zatvore i Romi proteraju u Rumuniju i Bugarsku, iako je Evropska komisija protiv toga.

U Francuskoj se od osamdesetih godina, u vreme Le Pena etablirala ekstremna desna stranka Nacionalni front. Godine 2002. se Le Pen kandidovao za predsednika i ušao u drugi krug. Tada je izgubio protiv konzervativnog Žaka Širaka. Do nedavno su desničari bili "tihi", ali od regionalnih izbora u martu ove godine sve su jači. 82-godišnji Le Pen će uskoro najverovatnije vođenje stranke prepustiti svojoj ćerki.

U nastavku­: Desničari u ostalim državama EU…

U Španiji, Nemačkoj i Velikoj Britaniji desničarske stranke nemaju tako jaku ulogu. U Velikoj Britaniji konzervativno-liberalna koalicija želi da pooštri odredbe za doseljavanje stranaca. Desno-ekstremistička Britanska nacionalna stranka je na izborima za Evropsku uniju ostvarila izvestan uspeh.

U Nemačkoj su radikalne, desne stranke zastupljene u pojedinim opštinskim i pokrajinskim parlamentima, ali trenutno nema niti jedne važne stranke „desnije“ od CDU (Hrišćansko-demokratske unije) i bavarskog CSU (Hrišćansko-socijalne unije).

Infografik 2009 05 28 Sitzverteilung im Europäischen Parlament englisch Division of seats by party in the European Parliament

Evropski parlament

I u Evropskom parlamentu jača desnica. Na izborima prošle godine se broj desno-ekstremističkih, nacionalističkih i prema strancima izrazito neprijateljski raspoloženih stranaka povećao. Doduše ukupni broj poslanika iz takvih stranaka je ispod deset odsto. Budući da sve te stranke međusobno nisu u najboljim odnosima, osnivanje desničarske frakcije nije bilo moguće. Posebno su poslanici desnice iz malih zemalja i zemalja istočne Evrope uspeli da uđu u parlament.

Belgija: Vlams Belang - 2 mesta,

Bugarska: ATAKA - 2 mesta,

Danska: Danska narodna stranka – 2 mesta,

Finska: Pravi Finci - 2 mesta,

Francuska: Nacionalni front - 3 mesta,

Velika Britanija: Britanska nacionalna stranka - 2 mesta, Italija: Lega Nord - 9 mesta,

Litvanija: Red i pravda - 2 mesta,

Holandija: Stranka za slobodu - 4 mesta,

Austrija: Austrijska slobodarska stranka – 2 mesta, Rumunija: Stranka velike Rumunije - 3 mesta.

Švajcarska

U švajcarskom parlamentu desničarska, populistička Švajcarska narodna stranka (SVP) čini najveću frakciju. Na izborima 2007. godine su vodili kampanju protiv stranaca i osvojili 27 odsto glasova. Njihov šef Kristijan Bloher se zalaže za skorije proterivanje kažnjavanih stranaca. Na nedavnom referendumu su Švajcarci glasali protiv izgradnje minareta na džamijama.

Autori B. Rigert / S. Đukić-Blatarić

Odg. urednik: N. Jakovljević