1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dejton - 15 godina posle

Dejtosnki sporazum je okončao rat, ali nije osigurao uslove za prosperitetno demokratsko društvo u BiH, ocenjuju analitičari. Zato je, kako isti navode, izvesno da će, uprkos otporima, Sporazum biti reformisan.

Izetbegović, Milošević i Tuđman

Izetbegović, Milošević i Tuđman

Dejtonski sporazum je zaustavio rat i doneo ustavno uređenje koje onemogućava nesmetano funkcioniranje BiH", kaže za DW bivši predsednik Skupštine Republike BiH i jedan od učesnika u mirovnim pregovorima tokom rata u ovoj zemlji Miro Lazović. Lazović smatra da, poput drugih mirovnih sporazuma, i Dejtonski ima "ograničen vek trajanja" i da bi sa stabilizacijom prilika u BiH trebalo da bude transformiran.

Lazović tvrdi da bi transformaciji posebno trebalo da bude podložan Aneks IV, odnosno Ustav BiH, jer "afirmira nacionalne podjele i proizvodi socijalne i političke konflikte". "Dejtonski mirovni sporazum je za ovih 15 godina pokazao svu svoju protivrječnost. Jer, istovremeno je davao nadu onima kojima bi željeli integrirati BiH i onima koji žele zadržati postojeće entitetske i nacionalne podjele stečene ratom", kaže Lazović.

Dublje etničke distance

Flash-Galerie Ende Jugoslawien

On smatra da će u procesu transformacije Ustava BiH biti neizostavna uloga međunarodne zajednice. "Mislim da bi međunarodna zajednica, koja je medijator svih tih mirovnih sporazuma pa i Daytonskog, određenim pozitivnim političkim pritiscima trebala prisiliti domaće političke snage da prihvate one promjene koje su dio evropskih standarda i principa bez kojih BiH ne može pristupiti EU", kaže Lazović.

Komentarišući društvene prilike u BiH, 15 godina nakon Dejtona, profesor na Filozofskom fakultetu u Banja Luci Miodrag Živanović kaže da su one danas "teže od prilika neposredno nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma". "Ako gledamo očima običnih ljudi, gotovo ništa nije napravljeno, a etničke distance su daleko dublje, možda čak i veće nego u ratnim godinama", kaže Živanović.

Povratnici žive loše

Živanović podseća da dejtonske institucije BiH "jedva da funkcionišu". "Srpska i hrvatska strana nisu za BiH i lideri ova dva nacionalna korpusa su u tome gotovo izričiti. Na žalost, ni treća strana, ona bošnjačka, nije iskreno za BiH iako deklarativno govori da jeste. Proteklih 15 godina bošnjačke političke vizije bile su maksimalističke uz znatnu dozu nerealnih pravaca i viđenja budućnosti", kaže Živanović.

Analitičari ocenjuju da još uvek nisu realizovane bitne odredbe Dejtonskog sporazuma, a među najznačajnijim je i Aneks VII koji se odnosi na povratak izbeglica. Iako je od potpisivanja Sporazuma proteklo petnaest godina, povratnici u BiH i dalje žive loše. Državna Strategija povratka na terenu se još ne provodi u punoj meri. Na obnovu čeka još 40.000 povratničkih kuća, dok 95.000 obnovljenih stambenih jedinica nikada nije useljeno.

u nastavku: Problem u neiskrenosti

DW.COM