1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dan posle

Ejub Štitkovac12. jul 2005.

Da li je, nakon jučerašnje komemoracije bošnjačkim žrtvama masakra u Srebrenici i današnjeg odavanja pošte srpskim žrtvama, zatvorena tema o zločinima u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije? Ili ona sada dobija drugu dimenziju? Šta pokazuju događaji u poslednjih mesec i po dana u Srbiji vezani za to veoma osetljivo pitanje?

https://p.dw.com/p/B8U9
Suočavanje sa stvarnošću
Suočavanje sa stvarnošćuFoto: AP

U Srbiji je, uz sve otpore i sumnjičenja, počeo proces sučeljavanja sa prošlosšću koji se više ne može zaustaviti. U tome su saglasni in sagovornici Radio Dojče velea koji pripadaju različitim političkim opcijama. Taj proces će trajati dosta dugo – kaže za naš program prvi čovjek Političkog savjeta Demokoratske stranke i bivši predsjednik savezne skupštine, Dragoljub Mićunović:

«Jer, susret sa stvarnošću jeste trauma za duh, a biće trauma i za mnoge. Ljudi pokušavaju da se sakriju od toga i tu, naravno, ima jako mnogo manipulacija. Sve ovo, iako se nekima čini da je to opasno oživljavanje starih konflikata, mržnje itd, mislim da je to na jedan način približavanje istini i nešto humanijim odnosima, pomeranje u valorizaciji određenih vrednosti, pre svega, prema vrednosti humaniteta, čoveka kao takvoga i odnos prema žrtvi».

Čak i pojačana nervoza u političkim krugovima koji negiraju ili minimiziraju žrtve na drugoj strani govori da njihovi stavovi više u javnosti ne prolaze baš glatko:

«Mislim da će, bez obzira na ovaj talas sada u kome su pomešane mnoge stvari i etičke i političke i čak imovinske jer se ljudi plaše da čim se pomene genocid da će mu odbiti pola penzije, kad se sve to bude malo stišalo da ćemo posle ovog mamurluka doći u jednu sitzuaciju da kažemo da je to bilo strašno i da nam to nije trebalo. Mislim da kad se ovde bude drugačije živelo, kada budu veće komunikacije, kada ljudi budu malo više u Evropi i u svetu onda će se malo drugačije ponašati. Neće im plemenske etikete biti ključne nego neke druge vrednosti. Tako da će iz ovog verovatno izaći neko otrežnjenje».

Drugi naš sagovornik, koordinator Foruma za etničke odnose, Dušan Janjić, tvrdi da je prikazivanje dokumentarnog filma o ubistvu šestorice Bošnjaka predstavljalo neku vrstu šok terapije koja je u javnosti imala uspjeha:

«Sudeći po istraživanjima javnog mnenja, očigledno je da je ona definitivno prevagnula u smislu da sada javnost ima svest da je zločina bilo i većina je za to da se zločin kazni.Značajna manjina između 20-30% barem neutralna oko toga. Dakle, ne mogu se više političari pozivati na narod».

Narodni poslanik i Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Esad Džudžević, procjenjuje da čak i žuste polemike u javnosti o Srebrenici ne mogu imati negativne posljedice u Sandžaku:

«Rasprava o Srebrenici ne može ni na koji način da poremeti odnose između srpske i bošnjačke zajednice u samom Sandžaku, u Srbiji i Crnoj Gori. Ona može samo da otvori vidike i da pruži šansu malar jednom malom, liberalnom, intelektualnom akademskom sloju u Srbiji da pokrene nešto što će biti na apsolutnu korist mladih naraštaja srpskog korpusa».

Mogu se, međutim, čuti i mišljenja da često podsjećanje na rat i stradanja mogu da utiču na oživljavanje međuetničke mržnje.