1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li su bio-goriva zamena za naftu?

12. oktobar 2006.

Ekološki orijentisani ulagači u proizvodnju bio goriva nadaju se trajnoj dobiti sa bio gorivima. Medjutim, bio dizel, kao i etanol zagadjuju životnu sredinu. O tome u tekstu preuzetom iz lista Cajt onlajn.

https://p.dw.com/p/BAVh
polja zasada uljane repice u cvetu
polja zasada uljane repice u cvetuFoto: AP

Švedjani su hteli da budu privi. Oni žele da budu prvi koji će se osloboditi nafte kao pogonskog goriva. I sebi su postavili rok od 15 godina da to postignu. Planovi EU su da do 2010, na svojoj teritoriji, najmanje 5,75 posto goriva fosilnog porekla zamene gorivom dobijenim iz bioloških kultura. To zvuči skromno u odnosu na planove Švedjana, medjutim, ipak se ne mogu se zanemariti posledice takvih političkih inicijativa. Na tržištu se povećava promet pogonskih goriva koja se dobijaju iz biljnih masa.... poput etanola ili biljnih ulja koja se mešaju sa dizelom i benzinom, a shodno tome raste i interes investitora za ulaganja u tu oblast.

Iako je u poslednje vreme cena nafte opala, što je smanjilo potrošnju pogonskog goriva iz biljnih derivata, dugoročno gledano, nafte će biti sve manje. Velike naftne kompanije ne poriču ovu tvrdnju, i zato je sve hitnije potrebno pronaći alternativna rešenja za naftu. Pitanje je da li su i koliko bio dizel i etanol stvarno pogodniji za očuvanje prirodne sredine. Odgovor ne nudi optimizam. I bio goriva u priličnoj meri opterećuju životnu sredinu. Problem je u procesu proizvodnje sirovina iz kojih se dobija pogonsko gorivo. Način je takav da povećava pritisak na ekološke sisteme, a stvara se i nova konkurencija u proizvodnji životnih namirnica. Osim toga proizvodnja sirovina u Nemačkoj njene potrebe može da zadovolji samo uz dodatni uvoz iz inostranstva. Uljana repica je osnovna sirovina za proizvodnju bio dizela, a u iste svrhe koristi se i palmino ulje. Proces proizvodnje dobijanja ulja iz palmi je poznat po štetnim posledicama po prirodnu sredinu. Štete su nanete pre svega Maleziji i Indoneziji gde se iz godine u godinu iskrčuju velike površine tropskih šuma da bi se stvorile nove plantaže palmi. I iz soje se proizvodi bio dizel. U Brazilu plantaže soje zauzimaju površinu veću od 23 miliona hektara, kaže Nina Grishamer stručnjakinja za tropske šume pri udruženju za zaštitu životne sredine WWF. Izmedju 2004 i 2005 površine plantaža su povećane za 1.2 miliona hektara. Nemačka je 2005 iz Brazila uvezla 1.8 miliona tona proizvoda od soje.

Pri tom ne zabrinjava samo uništavanje flore i faune, već i emisija velike količine ugljen dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. To se mora uračunati u eko bilans proizvodnje bio energije, kaže Karen iz Vupertalskog instituta za agrar. Treba imati na umu čitav proces proizvodnje. "Prehranjivanja zemlje, dejstva na podzemne vode i korišćenje resursa u procesu dobijanja bio goriva. Sve su to važni faktori, zbog kojih i uljana repica pretstavlja opterećenje za ekološki sistem.

Profesor Konrad Šefer sa Univerziteta u Kaselu ide još dalje.: "Bio-dizel donosi relativno malu neto zaradu, kaže stručnjak za agrar. Korišćenje energije prilikom obrade sirovina za dobijanje bio energije je skoro isto toliko skupo kao i vrednost konačnog proizvoda - bio goriva. Prilikom obradjivanja uljane repice oslobadjaju se štetne materije, gasovi koji odlaze u atmosferu su 300 puta jači od ugljen dioksida.

I proizvodnja etanola opterećuje životnu sredinu. Alkohol se koristi kao zamena za benzin. Kao sirovina za proizvodnju etanola prevashodno služi šecer, ali iz kukuruza i iz žitarica moguće je proizvesti etanol. I tu je Brazil najveći proizvodjač, ali i potrošač, jer 40 posto automobila sa fleksibilnim motorima u ovoj zemlji koristi bio goriva dobijena iz šecerne trske.

Da bi se zadovoljile potrebne za sirovinama iz kojih se proizvode bio goriva, sade se plantaže a iskrčuju šume. Samo za proizvodnju etanola, po navodima organizacija za zaštitu prirodne sredine, godišnje se iskrči pola miliona hektara tropskih šuma. Iako EU zbog ograničenja u trgovini šecerom jedva i da uvozi etanol, ova tema pogadja i nemačke ulagače, jer menadžeri koriste finansijske fondove za ulaganja širom sveta. Čak i mali fondovi iz kojih se ulaže u proizvodnju energije na pogon vetra i u postrojenja za proizvodnju bio energije, ne mogu da garantuju da proizvodjači energije u nemačkim centralama ne koriste sirovine iz inostranstva. Tako se na primer društvo Rekoncept nada da sirovine iz inostranstva, već zbog visokih cena, neće biti korišćene za proizvodnju toplote i struje. Nada koja će s obzirom na trgovinski bilans, biti izneverena. Nemačka je prošle godine uvezla 1,9 miliona tona uljane repice i različitih ulja proizvedenih iz nje. U medjuvremenu je nemačko tržište uljane repice potpuno ispražnjeno, a čak i proizvodjači margarina su u krizi, jer je cena uljane repice tokom poslednjih 5 godina skočila za 50 procenata.

Politika zaštite prirodne sredine našla se pred novim problemom. Neosporan je ogroman značaj koji tropske šume imaju po globalnu klimu. Stručnjaci objašnjavaju da je suša koja vlada već nekoliko godina u oblasti Amazona zank upozorenja koji šalje priroda zbog krčenja šuma. Engleski naučnici smatraju da nam predstoji nadmetanje izmedju proizvodjača mesa i industrije za proizvodnju pogonskih bio goriva. Oni očekuju da će se borba voditi oko cena za sve sirovine koje se koriste za ishranu stoke, ali se mogu primeniti i u proizvodnji bio goriva.