1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li se „igramo Boga“?

23. maj 2010.

Posle 15 godina rada, tim američkih istraživača razvio je prvu autoreproduktivnu živu ćeliju, koju kontroliše sintetički genom. Kritičari upozoravaju na opasnosti od razvijanja veštačkih organizama.

https://p.dw.com/p/NVAo
Ćelija prošla kroz „million koraka replikacije“Foto: DW-TV

„Reč je o ćeliji koja u potpunosti potiče od sintetičkih hromozoma, napravljenih sa četiri boce hemikalija, koje čine delove DNK“, kaže Kreg Venter, glavni istraživač na Institutu „Džej Kreg“. Venter je novinarima rekao da je taj eksperiment počeo sa živom ćelijom, koja je potom prerađena pomoću sintetizovanog genoma, posle čega je ćelija prošla kroz „million koraka replikacije“. Tim naučnika je najpre konstruisao svojevrsni „genetički softver“ bakterije, koji su potom presadili u ćeliju, koja je na kraju zamrznuta. Inače, Venter je rekao da je još pre dve godine uspeo da izvrši sintetizaciju genoma bakterije, ali da tada nije bio u mogućnosti da ga presadi u ćeliju.

Osim što su sintetizovali genom (kompletnu naslednu osnovu jednog organizma) tako što su spajali hromozome u čijem je sastavu geni - DNK organizma, istraživači su na genome dodali i „vodene žigove“ kako bi ih razlikovali od prirodnih. Te oznake, zapravo, sadrže imena svih 46 autora i istraživača koji su radili na projektu, kao i zvaničnu internet stranicu, kako bi svako ko uspe da izvrši dekodiranje i mogao da pošalje e-mail timu. Osim toga, uključena su i tri citata irskog pisca Džejma Džojsa. Jedan od njih glasi ovako: „Živeti, biti u zabludi, pobediti, stvoriti život iz života”. S razlogom, očigledno.

Venter je dodao da je „ovo prvi put da sintetički DNK u potpunosti kontroliše jednu ćeliju“. Zato će, kaže, i nadalje „raditi na konstruisanju bakterije koja će biti sposobna da obavlja korisne funkcje”.

Algama iz staklene boce protiv „staklene bašte“

Entnahme von DNA aus einer Eizelle, Klonverbot
Foto: AP

Ovaj metod bi mogao da se koristi u proizvodnji lekova, vakcina, ali i biogoriva, nove tzv. „čiste energije“ za rafinerije. Takođe, mogao bi i da omogući proizvodnju algi za apsorpciju i čišćenje ugljendioksida, najopasnijeg zagađivača životne sredine, navedeno je u izveštaju, objavljenom u magazinu „Nauka“.

„Na putu smo da razvijemo veoma moćnu aparaturu u nameri da upravljamo biološkim procesima“, kaže Kreg Venter, istraživač koji je učestvovao i u prvom mapiranju ljudskih genoma 2000. godine, tokom kojeg je vršeno lociranje svakog ljudskog gena, kao i određivanje njegove specifične strukture i funkcije.

Otvaranje Pandorine kutije

Kritičari upozoravaju da Venter i njegovi saradnici na ovaj način ulaze u opasnu zonu, budući da „stvaraju veštačke organizme koji nisu u potpunosti proučeni i shvaćeni“. Venter je izašao pred javnost i u svoju odbranu rekao da „ne pokušava da izigrava Boga“.

„To je klasična optužba koju kritičari upućuju naučnicima kada otkriju nešto novo u oblasti medicine ili biologije. Oduvek je čovek živeo u nastojanju da kontroliše prirodu. Zar nisu tako nastale i domaće životinje”, rekao je istraživač.

On smatra da ovo ne predstavlja čin otvaranja Pandorine kutije, već naprotiv – „Ovo je korak, mali korak dalje u shvatanju i razumevanju prirode i načina funkcionisanja života, a možda otkrivanju načina za kontrolu mikrobakterijskog sveta, u cilju poboljšanja života ljudi”.

Ovaj eksperiment je pokrenuo niz etičkih pitanja. Pat Muni, direktor ETC grupe iz Kanade, kaže da stvaranje veštačke ćelije „nije SOS radnja za sve naše nevolje u društvu. Verovatnije je da će ovo stvoriti čitav niz novih problema.” Među njima, navodi se i mogućnost zloupotrebe, pre svega kao bio-terorističko oružje.

Odbacujući takvu mogućnost, Vinter je zaključio da „tehnologija i ćelije nisu na prodaju. Nastojimo da tehnologiju iskoristimo kako bismo unapredili kvalitet vakcina, kao i da bismo poboljšali znanje i shvatanje ćelijskog života”.

rb/idj/afp