1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li je antisemitizam „uvozna roba“?

10. januar 2018.

U Nemačkoj je u toku žustra diskusija o antisemitizmu koji je navodno veoma raširen među migrantima iz islamskog sveta. Pojavio se i predlog da svi koji žive u Nemačkoj obavezno posete neki bivši koncentracioni logor.

https://p.dw.com/p/2qd3G
Foto: picture-alliance/dpa/M. Hitij

„Nalazim da je smisleno ako bi svako ko živi u ovoj zemlji bio obavezan da najmanje jednom u svom životu poseti neki memorijalni centar posvećen koncentracionom logoru. To važi i za one koji su nedavno došli kod nas“, rekla je Savsan Čebli, sekretarka za građanski angažman u administraciji grada-pokrajine Berlina. Čebli se time još jednom umešala u debatu o antisemitizmu među migrantima i izbeglicama koji iz većinski muslimanskih zemalja dolaze u Nemačku. Od kada je ta njena izjava objavljena u nedeljnom izdanju tabloida Bild izbile su rasprave o smislenosti predloga.

- pročitajte još: Antisemitizam bi trebalo shvatiti ozbiljno

Pri tome glas mlade berlinske političarke (39) ima srazmerno veću težinu od onih koji u javnosti obično oglašavaju uzbunu oko osetljivog pitanja migracije i sudara kultura. Jer Čebli nije konzervativna, naprotiv, a i sama je kćer palestinskih izbeglica koje su dobile azil 1970. Do svoje 15. godine je živela kao apatrid bez prava na stalni boravak da bi tek 1993. dobila nemačko državljanstvo.

Neue Sprecherin des Auswärtigen Amtes Sawsan Chebli
Savsan Čebli: Smisleno je ako bi svako ko živi u Nemačkoj bio obavezan da najmanje jednom u životu poseti neki memorijalni centar posvećen koncentracionom logoruFoto: picture-alliance/dpa

U decembru se Savsan Čebli poverila novinaru Velta da je telefonirala sa majkom kada je američki predsednik Donald Tramp objavio da priznaje Jerusalim kao glavni grad Izraela. „Plakala je“, rekla je Čebli. Ni njoj samoj Trampova politika i patnja Palestinaca ne padaju lako, ali i pored toga ne može da prihvati da su se u znak protesta usred Nemačke spaljivale zastave Izraela ili izvikivale „antisemitske parole“. „Ništa ne opravdava mržnju, antisemitizam i nasilje“, dodala je Čebli.

Spaljivanje izraelske zastave se u Nemačkoj ne tumači kao kritika državne politike Izraela već kao antisemitizam. Zato je talas ogorčenja bio veliki. „Nemačka je odgovorna za ubijanje najmanje šest miliona Jevreja“, napisala je tako Ines Pol, glavna urednica DW u svom komentaru. „Nemačka u borbi protiv antisemitizma ima posebnu ulogu – za sva vremena. Zemlja počinilaca zločina ne sme da skreće pogled.“

Ono što udžbenik ne može da ponudi

Ali obavezna poseta bivšim konc-logorima za sve koji žive u Nemačkoj? Čini se da je Svasan Čebli tim predlogom više htela da podstakne debatu nego da iznese detaljan plan. Ostalo je nedorečeno kako bi tačno svi koji u Nemačkoj žive bili obavezani da posete memorijalni centar „barem jednom u životu“. Sa druge strane, odavno se razmišlja o tome da takva edukativna ekskurzija treba da bude obavezni deo školovanja u višim razredima osnovne škole ili u srednjim školama.

„Takva poseta bi morala da bude odgovarajuće pripremljena. Isto važi za ljude koji sada dolaze kod nas ili traže azil u Nemačkoj“, rekao je Jozef Šuster, predsednik Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj. „Kada propaganda u nekim arapskim zemljama reklamira mržnju prema Jevrejima, onda to nije ništa drugo nego ono što smo pre više od 70 godina doživeli u vreme nacizma. Jer ni sada se neistine o Jevrejima ne šire spontano već sasvim ciljano, a Jevreji se ocrnjuju ili progone“, rekao je Šuster za radio Dojčlandfunk.

- pročitajte još: „Nisi mi prijatelj, jer si Jevrej“

On je kasnije u intervjuu rekao: „Mislim da smo saglasni sa svako ko trajno želi da živi u Nemačkoj mora i da se identifikuje sa istorijom ove zemlje. Ne radi se o tome da jednostavno u nastavnom planu za danas stoji da je poseta memorijalnom centru od 10 do 11 časova. To se mora pedagoški razraditi, pripremiti. Upravo je to ono što nijedan udžbenik ne može da ponudi, da plastično pokaže grozote jednog koncentracionog logora, a time i kuda mržnja prema Jevrejima i antisemitizam mogu, ali ne smeju odvesti."

Deutschland Demonstranten verbrennen Fahne mit Davidstern in Berlin
Spaljivanje izraelske zastave u Berlinu 10.12.2017. na protestima zbog priznanja SAD Jerusalima kao glavnog grada IzraelaFoto: picture alliance/dpa/Jüdisches Forum für Demokratie und gegen Antisemitismus e.V.

Istovremeno ima prigovora iz levo-liberalnog miljea. Tako je Helmut Holter, političar Levice i ministar obrazovanja u pokrajini Tiringiji, rekao da je poseta autentičnim mestima stradanja važna, ali da je primoravanje na tu posetu pogrešno. Slično smatra i Ginter Morš, direktor Fondacije brandenburških memorijalnih centara. On je rekao da istorija DDR pokazuje da „prinudna pedagogija“ često biva kontraproduktivna i sprečava učenje o istoriji umesto da ga podstakne.

Jedan fake news

Debata nije nova i sigurno će potrajati. Baš kao i rasprava o razmerama problema. Kako za DW piše Armin Langer, mladi novinar iz Minhena – i sam Jevrejin – mnogo je preterivanja u igri. Tako su svi mediji redom, uključujući i DW, preneli da su demonstranti uzvikivali „Smrt Jevrejima“ tokom protesta ispred Branderburške kapije zbog odluke Trampa i politike Izraela.

- pročitajte još: Paušalne izjave o antisemitizmu izbeglica

To je u međuvremenu raskrinkano kao lažna vest u čijem su širenju učestvovali pre svega etablirani mediji. „Bilo bi primereno ako bi se novinari, političari i velikodostojnici sada jednako glasno izvinili. Muslimanima u Nemačkoj – jer su ponovo paušalno satanizovani. I Jevrejima – jer su nepotrebno zaplašeni“, piše Langer. Doduše on navodi da su bili izvikivani islamski ratni pokliči i pretnje Jevrejima na arapskom jeziku i spaljivane zastave. To ne bi trebalo raditi, piše Langer, čak i ako zastava Izraela nije zastava svih Jevreja niti samo Jevreja.

Novinar se osvrnuo na jednu od omiljenih teza u konzervativnim krugovima, naime da je antisemitizam koji se nanovo pojavljuje u Nemačkoj „uvezen“. Tu su tezu prethodnih dana recimo zastupali Georg Pazderski iz desničarske Alternative za Nemačku i Jens Špan iz Hrišćansko-demokratske unije. „Ali mržnja prema Jevrejima nije uvozna roba“, piše Langer. „Ta mržnja je  'deo evropske kulturne istorije, posebno nemačke', kako je to formulisao Benjamin Štajnic iz istraživačkog centra za antisemitizam u Berlinu. To pokazuju i brojke iz izveštaja Bundestaga: više od 90 odsto antisemitskih krivičnih dela čine desni eskstremisti.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android