1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li bi palestinska država mogla da opstane?

11. novembar 2011.

Kada je u septembru Mahmud Abas podneo zahtev za prijem Palestine u Ujedinjene nacije, mnogi Palestinci bili su oduševljeni, ali mnogi u svetu nisu. I da bude priznata, Palestina bi se suočila sa mnogim problemima.

https://p.dw.com/p/138sL
Mahmud Abas prilikom podnešenja zahteva za prijem u UN
Mahmud Abas prilikom podnešenja zahteva za prijem u UNFoto: AP

Podnošenjem zahteva za članstvo u Ujedinjenim nacijama mnogi nisu bili oduševljeni. Pod velikim je znakom pitanja da li će većina u Savetu bezbednosti UN biti za prijem Palestine. Francuska i Velika Britanije već su najavile da taj zahtev neće podržati. Druge zemlje su uzdržane, a neke, poput Sjedinjenih Američkih Država protiv, što zbog solidarnosti sa Izraelom, što iz drugih političkih razloga. Međutim, čak i u slučaju da UN odobre zahtev Palestine, ta zemlja bi bila suočena sa nizom problema. Palestinske teritorije su rascepkane, privreda je nerazvijena, a očigledno je i da izraelska vlada nije preterano zainteresovana za stabilnu palestinsku državu.

Mnogi doseljenici protiv palestinske države

„Da bi palestinska država zaživela, doseljenička politika Izraela morala bi da se prekine“, kaže Moše Cimerman, direktor Instituta za nemačku istoriju na univerzitetu u Jerusalimu. Da bi se to desilo, naselja bi morala da se poruše, ili bi njihovi stanovnici trebalo da postanu državljani palestinske države, smatra izraelski profesor. Međutim izraelski doseljenici ne žele ni jedno, ni drugo, a većina je protiv uspostavljanja te države.

Moše Cimerman vidi probleme i kada je u pitanju privreda. Izraelska opsada smanjila je investicije i povećala nezaposlenost. Sulejman Abu Dajeh iz zadužbine „Fridrih-Nauman“ u Jerusalimu još je direktniji: „Čisto ekonomski država Palestina ne bi bila u stanju da opstane“.

Palestinska privreda u nezavidnom je položaju već samim ti što granice ka Egiptu i Jordanu kontroliše Izrael. „Palestina nema ni jedan aerodrom, nema auto-puteva, ni železnice ka susednim državama“, objašnjava Abu Dajeh. On je uveren da bi Palestina – kada tih prepreka ne bi bilo – mogla da bude samostalnija, kroz trgovinu, tranzit, turizam, kao i kroz laku industriju i agrarnu privredu.

Izraelska opsada prepreka za palestinsku privredu

Moše Cimerman veruje da problemi sa palestinskom privredom mogu da se reše. Između Izraela i palestinskih oblasti mogla bi da postoji saradnja. To bi moglo tako da se unapredi, da se kaže: „Da, država Palestina je u stanju da opstane“, kaže Cimerman.

Izraelska opsada smanjila investicije i povećala nezaposlenost u Palestini
Izraelska opsada smanjila investicije i povećala nezaposlenost u PalestiniFoto: picture-alliance/Hanann Isachar

Kada se radi o nerešenom pitanju palestinskih izbeglica, Cimerman ne vidi problem. Što se njega tiče, mogao bi da se vrati svako ko hoće: „To je naravno teško, ali izvodljivo. Mislim da se milioni Palestinaca koji trenutno žive širom sveta sigurno ne bi odlučilo za povratak i Izrael ili arapsku državu Palestinu“.

Ne žele svi rešenje problema

Moše Cimerman vidi veliki krivicu izraelske vlade: premijer Benjamin Netanjahu i ministar spoljnih poslova Avigdor Liberman nisu zainteresovani za uspostavljanje palestinske države. „U Izraelu postoji veoma jaka, desno orijentisana grupacija, koji celokupnu palestinsku teritoriju smatraju sastavnim delom Izraela“, objašnjava Cimerman i dodaje da ta grupa odbacuje ideju palestinske države. „Ali to izraelska vlada neće otvoreno da kaže, zato što se obavezala da radi na rešenju problema“.

To je razlog zašto postoji raskorak između onog što izraelska vlada misli, i onog što čini, dakle između nastojanja da se konflikt završi i naseljavanja palestinskih oblasti.

Autori: Ane Almeling / Boris Rabrenović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković