1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ceo svemir za tri i po evra

5. maj 2009.

Nemci rado gledaju u zvezde i pitaju se: šta to ima dalje od neba? A kada požele odgovor, sednu za računar i otvore „Guglov“ svemir. Zumiraju zvezde i zabadaju u njih cedulje sa imenima svog dragog ili svoje dragane.

https://p.dw.com/p/Hjy2
Laserski šou u planetarijumu u Hamburgu
Laserski šou u planetarijumu u HamburguFoto: picture-alliance/ dpa

Zašto bi se galaksija NGC-P467-URK zvala tako kada zaljubljeni Nemac može da je prozove: Gerda? Hoću da kažem, kućna računarska tehnika pobedila je odlaske u opservatorije i planetarijume sa dosadnim kolegama ili drugovima iz škole.

Sada se Nemac više ne trese u groznici mesecima pred polazak voza za Veterau, selo između Bingenhajma, Blofelda, Nider-Mokštata, Švokartshauzena i Bruhenbrikena, gde ima jedna kula, a u kuli teleskop, da bi odatle posmatrao Veneru na noćnom nebu uz predavanje i opor čaj. Jedna takva opservatorija ionako je otvorena samo četvrtkom posle osam uveče.

Fascinacija svemirom preselila se u zabavne parkove i na ekrane računara. „Amerika nabija majmune u satelite, da bi ih polužive ispalila u orbitu – tako nešto kao zanimljivost danas i može da se nudi samo majmunima, a ljudima to više nije interesantno“. Tako to opeva stari šlager.

Kupola planetarijuma u Mihnenu
Kupola planetarijuma u MihnenuFoto: dpa

Kućni planetarijum

I zaista, atrakcija svemira je ponešto jenjala otkako imamo računarske simulacije, plejstejšne, iksboksove i gejmkjubove. Šta u poređenju sa njima može da nam ponudi prezentacija u planetarijumu, gde slušamo postarijeg čiku koji nikako da se ljudski iskašlje dok nam priča:

„Na početku nije bilo ni prostora ni vremena. Vreme je počelo, a prostor je nastao pre 14 milijardi godina, rađanjem našeg svemira.“

U Nemačkoj postoje ukupno 64 opservatorije i 99 planetarijuma, ali to su brojke koje su postale vrlo relativne. Evo zašto. Ovaj dobronamerni posetilac jednog nemačkog planetarijuma posle projekcije je rekao:

„Obilazni put – preko neba – pomaže nam da razumemo i jedni druge, da steknemo osećaj i spoznaju da pripadamo jedni drugima, da imamo zajedničko poreklo.“

No, poslednjih godina na tržištu zabavne elektronike razvila se grana kućnih planetarijuma. Kuglasti projektor nam poseje zvezde po zidovima stana – ko nije baš pri parama, može da preko i-beja kupi jedan koji usred vaše spavaće sobe simulira i zvezdano nebo i okretanje zemljine kugle, polovan u besprekornom stanju, sa tri CD-a, od firme „Čibo“, košta tri i po evra. Spoznaja o zajedničkom poreklu – direktno iz kreveta; da ne kažem šta još sve ne... pod zvezdanim nebom...

Autor: Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković