1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Budućnost Sirije potpuno otvorena

10. oktobar 2012.

Sukob Damaska i Ankare najopasnija je eskalacija od početka nasilja u Siriji. U interesu turske vlade nije da vojno interveniše, ali to može da se desi ako se nastave oružani sukobi, ali i ako se zaoštri kurdsko pitanje.

https://p.dw.com/p/16N9Y
Foto: dapd

Stručnjak za Bliski istok Mihael Lidersom govori za DW o situaciji na tursko-sirijskoj granici i politici turske vlade prema Siriji.

DW: Oči celog sveta uprte su u Siriju gde se nastavlja borba opozicije protiv Bašara al Asada, a time i užasno krvoproliće. Kraj režima u Damasku, po svemu sudeći, bliži se kraju. Ali, postavlja se pitanje, da li svetska javnost zna šta je u Siriji potom očekuje?

Mihael Liders: „Ne, potpuno je otvoreno pitanje kako će izgledati budućnost Sirije nakon pada Bašara al Asada, niti je moguće sagledati datum kada će on biti svrgnut s vlasti. Naprotiv, vlada u Damasku smatra da ima dobre šanse da pobedi pobunjenike. I zaista, pobunjenicima teško pada da ostvare odlučujuće vojne pobede. Pat-situacija će potrajati malo duže. Svakako je moguće da Bašar al Asad pogine u nekom napadu, ali, inače, režim kojim dominiraju Aleviti, jedna verska manjina, i dalje je čvrsto u sedlu.“

Ko u sirijskoj opoziciji igra važniju ulogu – pripadnici Al Kaide, Muslimanske braće ili Hezbolaha? Postoji li opasnost od radikalne islamizacije zemlje?

„Sirijska opozicija je zavađena i nesložna. Nema zajedničku vrhovnu komandu. Ima sirijskih lokalnih komandanata, ali i boraca, koji su došli iz inostranstva, mnogi iz Iraka. Neki su bliski salafistima ili čak Al Kaidi. Upravo je to jedan od razloga zašto sunitska srednja klasa u Siriji koja u prvom redu živi u Alepu i Damasku, okleva i ne staje na stranu pobunjenika. Pitanje je da li će pobediti umereni ili radikalni suniti. Iz ugla verskih manjina – Druza, hrišćana, ali i sirijskog srednjeg staleža, to su zabrinjavajuća pitanja i zato je mnogima draži i status kvo od neizvesne budućnosti, iako je građanski rat postao nepodnošljiv za verske manjine i sirijsku srednju klasu… Moguće je da će se zemlja raspasti na različite zone uticaja različitih gospodara rata i etničkih grupa.“

U više navrata dolazilo je do incidenata na tursko-sirijskoj granici. Da li preti opasnost od izbijanja rata između te dve zemlje i da li preti opasnost da se on proširi još više?

„Sukob već jeste proširen, odavno je postao međunarodni konflikt. Na jednoj strani imamo Zapad, Evropljane, SAD, Tursku, ali i Saudijsku Arabiju i Katar, koji finansijski i vojno potpomažu pobunjenike. Na drugoj strani imamo sirijski režim, Rusiju, Kinu i Iran. Ipak, sukob sa Turskom sigurno predstavlja najopasniju eskalaciju od početka sukoba u Siriji. Ne verujem da je interesu turske vlade da vojno interveniše u Siriji, ali to može da se desi ako se nastave oružani sukobi i pre svega, ako se zaoštri kurdsko pitanje.“

Autori: Baha Gungor / Mirjana Kine-Veljković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Mihael Liders
Mihael LidersFoto: picture-alliance/ ZB