1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Budućnost Kosova neizvesna?

Nenad Briski17. februar 2009.

Današnji nemački listovi pišu o pobedi Huga Čaveza na referendumu, sudaru francuske i britanske nuklearne podmornice, finansijskoj krizi, maršu neonacista u Drezdenu i, naravno, o godišnjici nezavisnosti Kosova.

https://p.dw.com/p/GvpR
Pripreme za proslavu prve godišnjice samoproklamovane nezavisnostiFoto: DW

Povodom godišnjice nezavisnosti Kosova list Merkiše odercajtung piše:

„Ukoliko je zemlja nacionalno duboko podeljena, privreda ne funkcioniše, a nezavisnost je sporna, onda su i pretpostavke za uspešan razvoj loše. Godinu dana nakon što je albanska većina na Kosovu proglasila nezavisnost postavlja se pitanje mogućnosti opstanka nove države. Taj opstanak u velikoj meri zavisi od podrške EU, a u EU više država iz političkih i ekonomskih razloga odbija da podrži kosovsku nezavisnost. Utoliko više čudi što vlada u Prištini računa na skori ulazak u NATO i EU. Sukob sa Beogradom i dalje će tinjati, jer Srbija u Međunarodnom sudu pravde u Hagu osporava nezavisnost Kosova.

Nije isključena ni podela Kosova, pri čemu bi se severni deo priključio Srbiji. To još sprečavaju policija EU i snage NATO. Ali, jednog dana moraće da se donese odluka o tome šta sa protektoratom Kosovo“, piše list „Merkiše odrecajtung“.

Minhenski list Zidojče cajtung povodom godišnjice nezavisnosti piše:

„Za EU, koja se bori sa finansijskom krizom, nova država trenutno nije od prvenstvenog značaja. Pri tom je jasno da je sadašnja situacija „veoma daleko od toga da bude idealna, mnogi će pre reći da je haotična“, kako je to formulisao Ahtisarijev zamenik Albert Roan. Sve dok Srbija ne bude sarađivala ustav nove države neće moći u punoj meri da stupi na snagu što znači da neće biti stabilnosti“, piše list.

Model dve Nemačke put za prevazilaženje problema?

Zidojče cajtung objavljuje i autorski tekst Volfganga Išingera, člana trojke u pregovorima o nezavisnosti Kosova i Matijasa Litenberga, člana pregovaračke delegacije, koji ponovo podsećaju na primer dve nemačke države kao put za prevazilaženje kosovskog problema.

„U suštini, pišu autori, reč je o sporazumu između Srbije i Kosova u kome bi obe strane izrazile spremnost da sarađuju, pri čemu bi svaka mogla da zadrži svoj stav o statusu.

Nemačko-nemački sporazum sklopljen 1972. godine omogućio je konstruktivnu saradnju dve nemačke države, a uspeh se zasnivao na tome što u ugovoru nije bilo onog što je bilo nerešivo – pitanja statusa. Tada je bilo nemoguće međusobno priznanje i uspostavljanje diplomatskih odnosa, ali su uspostavljeni „dobri međususedski odnosi“, a umesto ambasada otvorena su „stalna predstavništva“ koja su obavila isti posao.

Naš predlog da se pitanje statusa, prema modelu nemačko-nemačkog ugovora, ostavi po strani u „trojci“ je podržao predstavnik Vašingtona. Sredinom novembra 2007. Moskva je rekla „ne“ i do je ojačalo odbojan stav Srbije.

Srbija je izgubila Kosovo, a zauzvrat ništa nije dobila. Naš predlog za Srbiju bi značio niz prednosti – bila bi uspostavljena „zajednica“ između Srbije i Kosova i Priština bi bila obavezna da se konsultuje sa Beogradom kada je u pitanju položaj srpske manjine.

Zato godinu dana posle proglašenja nezavisnosti vredi podsetiti na „nemački model“ kao put za rešavanje kosovskog problema. Danas je potrebnije nego ikada naći rešenje koje bi bilo od koristi za ljude sa obe strane granice i samo na osnovu takvog rešenja moguć je zajednički put Beograda i Prištine u EU“, pišu Volfgang Išinger i Matijas Litenberg u listu „Zidojče cajtung“.

Intervju sa Sejdiuom

A Frankfurter algemajne cajtung objavljuje intervju sa kosovskim predsednikom Fatmirom Sejdiuom koji na pitanje šta učiniti sa severnim delom oko Kosovske Mitrovice odgovara:

„I dalje ćemo pokušavati da srpske građane naše države koji tamo žive ohrabrimo da se integrišu. Ali, mora se pojačati pritisak na Srbiju kako Beograd te građane više ne bi tretirao kao taoce svoje politike. Uzrok destruktivnog ponašanja na severu je u Srbiji. Tamošnje strukture Srbija finansira, štiti i ohrabruje“.

Na pitanje da li se politika Beograda promenila posle odlaska premijera Koštunice u maju prošle godine Sejdiu je odgovorio:

„Nažalost, ne. Vreme je da predsednik Tadić svoju navodnu prozapadnu orijentaciju, zbog koje ga Zapad podržava, i dokaže. Za sada taj dokaz duguje. Sve srpske vlade, određivao ih Milošević, Koštunica ili Tadić, oduvek su znale, a znaju i sada, gde su optuženi za ratne zločine. Iste te vlade podržavale su paralelne strukture na Kosovu koje i dalje uživaju podršku (iz Srbije)“.

Najzad, na primedbu da je Srbija izgubila 15 odsto teritorije, ali je i Kosovo izgubilo toliko, jer ne kontroliše sever, te bi to moglo biti osnova za rešenje problema statusa, Fatmir Sejdiu je odgovorio:

„To je potpuno neprihvatljivo i nikada se nećemo saglasiti. Nezavisnost je potpuna samo ako je obezbeđen teritorijalni integritet Kosova. Granice Kosova su jasno određene i imaju međunarodnu podršku. Nemamo teritorijalnih pretenzija prema drugim državama, ali ni ne prihvatamo pretenzije drugih država prema nama“, rekao je predsednik Kosova u intervjuu za „Frankfurter algemajne cajtungu“.

O sudaru dve nuklearne podmornice i Venecueli

Povodom sudara dve nuklearne podmornice u Atlantiku list Noje osnabriker cajtung piše:

„Apsurdno je da se zbog nepažnje ili slučajno kao dva automobila na parkingu supermarketa sudare dve podmornice naoružane nuklearnim raketama. Osim toga, apsolutno je neizvesno da li su vlade u Parizu i Londonu rekle celu istinu. Do sada su bile veoma štedljive sa informacijama i one samo malo po malo stižu u javnost. To izaziva nepoverenje. Ima razloga da se strahuje da bi u slučaju prave katastrofe bilo još manje informacija. Utoliko je važnije razjasniti ovaj slučaj kako bi se onemogućili eventualni budući pokušaji zamagljivanja istine“, piše „Noje osnabriker cajtung“.

Berliner cajtung analizira ishod referenduma u Venecueli i piše:

„Lako je objasniti pobedu – istorijska je zasluga Čaveza što se pozabavio socijalnim problemima zemlje. Siromaštvo i pothranjenost, bedne škole i katastrofalan sistem zdravstvene zaštite – ništa od toga za Čaveza nije predstavljalo problem. Zahvaljujući velikim prihodima od nafte proteklih godina Čavez je uložio velika sredstva u socijalni sistem i polovina građana zahvalila mu je poštovanjem, vernošću i glasovima“, piše „Berliner cajtung“.

„Crna godina“ za nemački izvoz

List Handelsblat piše o 2009.toj kao „crnoj godini“ za nemački izvoz:

„Procenjujemo da će izvoz ove godine opasti za osam procenata, izjavio je listu predsednik Saveznog udruženja trgovine na veliko i usluga Anton Berner.

I menadžeri su veliki pesimisti. Prema jednoj anketi 74 odsto vodećih ljudi u velikim firmama procenjuje da će poslovi ove godine stagnirati ili će biti gori nego prošle. Gotovo svaka druga kompanija sa pet i više hiljada zaposlenih očekuje značajno opadanje izvoza“, piše „Handelsblat“.

Povodom novih zahteva posle marša šest hiljada neonacista centrom Drezdena da se zabrani ekstremno desničarska Nacionalno demokratska partija Nemačke (NPD) list Rajn-Nekar cajtung piše:

„Upravo događaji proteklog vikenda pokazuju da zabrana ne bi ništa donela. Naime, ekstremna desnica sve je više iscepkana i neonacisti, autonomni nacionalisti i ostali nemaju nikakve partijske knjižice. Oni su i bez partijske strukture preko Interneta sve bolje povezani. Tako su u Drezdenu bili i neonacisti iz drugih evropskih zemalja.

Ukoliko vlasti žele da suzbiju neonaciste trebalo bi pre svega da donesu strože zakone. Zašto je, na primer, neonacistima uopšte dozvoljeno da marširaju centrom Drezdena i zloupotrebe ga kao kulise (za sopstvenu propagandu)“, piše list “Oder-Nekar cajtung“.