1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bosilegrad i Bugarski jezik

Milica Ivanović12. septembar 2007.

Od 700 osnovaca u opštini Bosilegrad nastavu na bugarskom jeziku pohađa samo 34 đaka u dva odeljenja, a broj prijavljenih učenika u Gimnaziji nije bio dovoljan za formiranje jednog odeljenja

https://p.dw.com/p/Bf51
Pirotska ulica u SofijiFoto: picture-Alliance/dpa

Ivan Nikolov, predsednik uticajnog Kulturnog inforamcionog centra (KIC) sa sedištem u Bosilegradu takvo stanje objašnjava prikrivenim pritiscima koji se vrše na decu i roditelje.

»Bugarski jezik je izbačen iz vrtića, predškolskih ustanova, iz osnovnih škola... Sveden je na dva časa nedeljeno što nije bilo dovoljno ni za poznavanje maternjeg jezika ni poznavanje svoje istorije i kulture, što je dovelo do izrašenog procesa asimilacije naše manjine i tu treba tražiti odgovor zašto nas je tako malo u Srbiji«, kazao je Nikolov.

Roditelji i učenici, pak, u razgovoru za Dojče Vele kažu da pristisaka nema i da se radi o njihovim odlukama.

»Idem u Gimnaziju, nastavu slušam na srpskom jeziku, odlično se osećam i ne vidim u čemu je problem.. »Ni u osnovnoj ni u srednjoj školi nisam učio bugarski. Mnogi su vršili pritisak na moje roditeleje, ali mislim da meni nije potrebna kompletna nastava na bugarskom pošto bugarski odlično znam...«. Niko nikog ne može da natera da uči bugarski jezik. Mi smo se izjašnjavali u školoma i 90 odsto se prijavilo da uči srpskohrvatski jezik«, kažu uccenici i roditelji.

Donedavni minstar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić, koji je upoznat sa optužbama KIC-a, kaže da Vlada Srbije ima dobru saradnju sa bugarskom macionalnom manjinom, ali da njen posao nije da primorava uccenike da se školuju na maternjem jeziku.

»Zakon omogućava svima da se školuju na svom maternjim jeziku, ali ako određena manjinska zajednica želi da se školuje na srpskom jeziku, mi to pravo moramo da ispoštujemo«, naglašava Ljajić.

Vene Velinov, analitičar tamošnjih zbivanja, mišljenja je da otpor roditelja i dece prema maternjem jeziku proizlazi iz činjenice da je bugrska mannjina davno integrisana u srpsku zajednici i u njene institucije.

»Svaka nagla promenena štetila bi, pre svega, učenicima. Donela bi radikalne probleme. Treba konsultovati nauku, pedagogoge..Treba ići postupno i time bugarsku nacionalnu manjinu staviti u red ostalih manjina u Srbiji«, ističe Velinov.

Bugarska je, inače, 1993. godine donela odluku o besplatnom školovanju na njenim univerzitetima za 30 svršenih bugasrkih srednjoškolaca iz Srbije. U početku nije bilo moguće popuniti tu kvotu, ali od kada je ova susedna zemlja postala članica Evropske unije, navala je velika, pa ove godine polovina prijavljenih nije uspela da dobije indeks bugarskih fakulteta.