1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bitka protiv genetski modifikovane hrane

Dejv Kiting, Brisel3. oktobar 2015.

Šest meseci nakon što je EU dozvolila zemljama članicama da same odluče da li će proizvoditi genetski modifikovane žitarice, više od polovine zemalja najavilo je zabranu uzgoja. Kakav ishod sledi?

https://p.dw.com/p/1Gi3A
Weizen Ernte Symbolbild GVO GMO Gentechnik EU
Foto: picture-alliance/blickwinkel/M. Henning

Više od polovine zemalja Evropske unije, uoči roka koji ističe u subotu (3. oktobar), obavestili su Evropsku komisiju da će zabraniti uzgoj genetski modifikovanih biljaka. Zabrana se ne odnosi samo na pesticidima tretiranu žitaricu proizvođača Monsanta, trenutno jedinu GMO žitaricu koja se sme uzgajati u Evropi, nego na ukupno sedam genetski modifikovanih kultura kukuruza za koje se čeka odobrenje Komisije.

Nakon prepiranja početkom godine, 28 država EU je dogovorilo da svaka članica samostalno donese odluku u vezi s uzgojem GMO kultura. Neki pravnici tvrde da bi zabrane uzgoja GMO žitarica mogle da završe na usudu, uprkos tome što članice traže njihovu zabranu. Istovremeno, aktivisti koji se bore protiv genetski modifikovane hrane smatraju da bi nova legislativa mogla dovesti do upliva ovih žitarica u Evropu koja se još pokušava tome odupreti.

Podeljena zajednica

S obzirom na to da Evropska unija ima jedinstveno tržište, odluke u vezi s uzgojem žitarica donose se u Briselu. Pojedine zemlje unije, poput Britanije (doduše samo za teritoriju Engleske) i Španije, traže od EU da odobre uzgoj ovih žitarica, kako bi mogle da počnu sa proizvodnjom. Ali, zemlje koje su protiv toga, uključujući Francusku, Austriju i Nemačku, dovoljno su uticajne da zaustave odluke o odobravanju uzgoja genetski modifikovane hrane. Osim, MON810 – jedine GMO žitarice u Evropi trenutno, nijedna druga GMO žitarica nije dobila dozvolu za uzgoj već godinama.

Evropska komisija pokušala je da nađe izlaz iz ćorsokaka, tako što se pozvala na izuzetak od pravila ujedinjenog tržišta Unije. Evropska unija odobriće uzgoj GMO žitarica, a zemlje će ponaosob moći da ga zabrane. Nakon godina pregovora među zemljama članicama, novo zakonodavstvo za uzgoj genetski modifikovanih žitarica zaživelo je u aprilu ove godine.

Ipak, uoči isteka roka za donošenje odluke, 15 članica i nekoliko administrativnih regiona potvrdili su da zakonom nameravaju da zabrane uzgoj. Austrija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Mađarska, Letonija, Litvanija, Holandija, Poljska, Danska, Nemačka, Italija i Slovenija, zajedno za Valonijom u Belgiji i Škotskom, Velsom, Severnom Irskom zvanično su obavestili Evropsku komisiju o ovoj nameri.

Kroatien GMO Protest
Simbolični protesti održani su i u Hrvatskoj ove godineFoto: DW/Z. Akcija

„Zemlje članice imaju pravo da zabrane ove kulture“, rekla je Franciska Ahterberg, direktorka za prehrambeno zakonodavstvo EU pri organizaciji Grinpis. „Članice unije će morati da opravdaju mere zabrane, kako bi pokazale da se radi o brizi za opšte dobro i da je ta odluka u skladu sa pravilima domaćih tržišta“, rekla je komesarka Margret Vestajer.

Problem uvoza

Osim problema nacionalnih zabrana uzgoja, kao veći problem nameće se njihov uvoz. Evropska unija uvozi ogromne količine GMO proizvoda, koji se trenutno koriste samo za hranjenje životinja i za potrebe industrije, ali ne i za ljudsku ishranu. Evropska komisija je, potpuno neočekivano, još početkom godine predložila produženje dogovorenog režima u vezi sa uvozom GMO žitarica proizvedenih izvan unije, što je izazvalo ogorčenje anti-GMO aktivista. Ovo pitanje i dalje je nerešeno.



Aleksander Doring, generalni sekretar Evropske federacije proizvođača hrane, kazao je da farmeri sada uveliko zavise od uvoza genetski modifikovanih žitarica te dodaje da između 80 i 86 posto komposta za prehranu stoke u Evropi sadrži genetski modifikovane organizme. „Bilo kakav scenario protivljenja poremetio bi ove lance u proizvodnji, svejedno da li se govori o konvencionalnoj prehrani ili onoj bez genetski modificiranih organizama“, kazao je Doring dodajući kako bi zabrane uvoza značile velike promjene u logistici koje bi donele povećanje izdataka za sve u lancu prehrambene proizvodnje.

Žan-Klod Junker, koji je 2014. godine stupio na poziciju predsednika Evropske komisije, uvrstio je reforme koje se odnose na pitanje GMO proizvodnje u svoj ekspoze. On je kazao da ne bi bilo moguće odobriti proizvodnju ovih žitarica jer je većina članica EU protiv toga.

U međuvremenu, pravne nesuglasice u vezi s uzgojom GMO žitarica tek su na početku. Posmatrači će nadzirati zakonske izazove zahteva za zabranu GMO hrane koje su članice i pojedine administrativne regije podnele. Na posletku, odluka je na Evropskom sudu pravde, a proces bi mogao da traje godinama.