1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bilans nemačkog predsedavanja u EU

Marina Maksimović29. jun 2007.

Nemački ambasador u Beogradu Andreas Cobel sveo bilans nemačkog predsedavanja u EU

https://p.dw.com/p/BAJD
Zasrtave EU
Zasrtave EUFoto: AP

Jacanje Evropske unije, njena efikasnost i transparentnost, bili su osnovni prioriteti šestomesecnog predsedavanja Nemacke Svetom Evropske Unije.

Srbija medutim nije u potpunosti iskoristila sve potencijale nemackog predsedavanja, zbog kašnjenja u formiranju Vlade, istako je ambasador Nemacke u Beogradu, Andras Cobel.

Ambasador Cobel je kao najvažniji rezultat nemackog predsedavanja istakao postizanje kompromisa u okviru zajednice, o novom reformskom ugovoru:

-EU je tokom nemackog predsedavanja prevazišla ustavnu krizu i krenula iz stagnacije putem efikasnijeg donošenja odluka u zajednici 27 zemalja.

Drugi prioriteti, na kojima je Nemacka inisistira tokom polsednjih 6 meseci,bili su rast procenta zaposlenosti, kao i unapredenje socijalne i ekološke odgovornosti.Cilj EU je da do 2020 smanji emitovanje štetnih gasova za 20%.

Donet je i Akcioni plan o energiji što je prekretnica na putu zajednicke energetske politike EU, te ostvaren znacajan napredak u policijskoj saradnji na suzbijanju organizovanog terorizma i kriminala.

Svojom konsolidacijom EU je, preme Cobelovim recima, stvorila i vece mogucnosti za prijem novih clanica, a zemljama Zapadnog Balkana još jednom je potvrdena njihova evropska perspektiva.

Srbija usled kašnjenja u formiranju nove Vlade nije iskoristila sve potencijale nemackog predsedavanja Unijom, mišljenja je nemacki ambasador u Beogradu.On medutim navodi i neke od pozitivnih koraka postignutih u tom periodu:

-Nova Vlada Srbije intenzivirala je saradnju sa Haškim tribunalom i nastavila proces zakljucivanja Sporazuma o stabilizaciji i prikljucivanju.Ako se ispune uslovi saradnje sa sudom u Hagu, zakljucivanje tog sporazuma možemo ocekivati u narednih par meseci.

Kao bitan korak, Cobel je naveo i parafiranje sporazuma o viznim olakšicama, što je prvi korak ka ''beloj šengenskoj listi'', te ukidanju viznog režima.

EU je pak, dodaje Cobel, nastavila da podržava reforme u Srbiji, i tehnicki i finansijski.

Kada je rec o Kosovu, Andras Cobel je podvukao da je tokom nemackog predsedavanja predocen i plan Marija Ahtisarija, u cijim okvirima bi se, prema recima ambasadora Nemacke, trebalo tražiti rešenja konacnog statusa:

-Svih 27 zemalja clanica potvrdilo je da se rešenje stausa Kosova mora naci u okvirima Ahtisarijevog plana.Trenutno ne postoji '' na stolu'' alternativa tome.U interesu je Srbije da što pre dode do tog rešenja,kako se ne bi dalje usporavala transformacija Srbije i regiona u celini, kaže Cobel.

Povodom cestih sukoba mišljenja koje ima sa Vladom Srbije kada je u pitanju rešenje statusa Kosova, nemacki ambasador u Beogradu, istice kako on nije jedini diplomata koji trenutno ima takvih problema.To, prema Cobelovim recima, nije nacin da se prijateljima zahvali na otvaranju vrata ka EU, da je to prema njegovom mišljenju neka vrsta ''balkanskog sirovog šarma'' , te da su neke istine uvek neprijatne.

Marina Maksimovic