BiH zahteva da se arhiva haškog suda vrati u Sarajevo

Dragocjena arhiva Medjunarodnog krivičnog tribunala za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, nakon prestanka njegovog rada, mora biti izmještena u BiH. Jer, najveći dio procesa koji se odvijaju u Hagu odnose se na teške ratne zločine, etničko čišćenje i genocid počinjen tokom rata u BiH. Ovo je zaključeno na jednom sastanku u Sarajevu, kojeg je organizovao Istraživačko-dokumentacioni centar u glavnom gradu BiH. Jedan od učesnika sastanka, profesor doktor Hasan Balić, smatra da inicijativu za izmještanje arhiva haškog tribunala u BiH moraju uputiti najviše institucije ove zemlje:

" Mislim da je vrijeme već sada da Predsjedništvo BiH uputi zahtjev generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda da kada dodje do zatvaranja haškog tribunala, da se ta arhiva preseli u BiH“.

U Hagu, tokom sudjenja za najteže ratne zločine i genocid u Srebrenici, Foči, Prijedoru, Brčkom, Mostaru i drugim mjestima otkrivala se prava istina o karakteru rata u BiH i na svojevrstan način pisala najnovija istorija te zemlje. Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu ističe :

„Ono što je vezano za ovaj arhiv, to je sjećanje. A iz tog sjećanja proizilaze i pravda i istina i pomirenje i smiraj i satisfakcija za žrtve i transformacija društva u jedno normalno, demokratsko društvo“.

Tokača smatra da se ne bi smjelo dopustiti da se arhivska gradja iz Haga, nakon prestanka rada krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nadje u nekoj drugoj zemlji. Bogata arhivska gradja haškog tribunala, koja se sastoji od miliona dokumenata, tonskih i video zapisa, izuzetno je dragocjena, ne samo kao izvor za saznavanje istine o ratu u BiH, već i kao pomoć u budućim sudjenjima za ratne zločine u toj zemlji. Po tvrdnjama sudskih zvaničnika ovoj zemlji, pred sudovima bi se za ratne zločine moglo naći i desetak hiljada ljudi u BiH, u procesima koji će trajati decenijama.