1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH se pretvara u teokratsku državu?

18. septembar 2012.

BiH je „na papiru“ sekularna država i tu se njen sekularizam i završava. Sprega između politike i verskih zajednica je u poslednjih 20 godina sve jača, a kulminacija se najbolje vidi uoči izbora.

https://p.dw.com/p/16Ass
Minarett und Kirchturm in Sarajevo (März 2009) DW/Mehmed Smajić
Minarett und Kirchturm in SarajevoFoto: DW

Verske zajednice u Republici Srpskoj su nedavnim rebalansom budžeta, od ranije planiranih 300.000 konvertibilnih maraka dobile čak 5,5 miliona. I gle slučajnosti, neposredno pred početak izborne kampanje. Koliko se prljavo igra i kolika je sprega između vlasti i verskih zajednica u BiH potvrđuje i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, koji kaže da je stepen te sprege merljiv novcem koji verske zajednice dobijaju.

U ovoj kampanji može da se očekuje još otvorenija podrška verskih zajednica ali i učešće verskog u političkom, što se kako tvrdi Kazaz može videti na primeru sukoba SBB-a BiH (Savez za bolju budućnost) i SDA (Stranka demokratske akcije): "SBB koji je bilo klerikalan, čvrsto desni, danas napada SDA kao islamocentričnu stranku. U hrvatskom političkom prostoru vrlo je jasno da katolička crkva i Vinko Puljić, kao njen poglavar, stoje iza dva HDZ-a. Dodik (predsjednik SNSD-a Milorad op.a ) je uspio da, kao veliki nacionalni vođa, preotme pravoslavnu crkvu od SDS-a".

Ne marginalizovati ali sprečiti zloupotrebu

Ono što je poražavajuće, kaže profesor iz Mostara Mile Lasić jeste da su verske zajednice u poslednjih 20 godina nanele ogromnu štetu istinskom verovanju u religiju i da je njihovo mešanje u politiku kontraproduktivno: "Ali to se njima ne može dokazati. One vjeruju u svoje pozvanje i mješaju se sa političkim establišmentom. To je jedna katastrofalna pojava koja nema nikakve veze sa političkom modernom koja se živi u zapadnom svijetu".

Enver Kazaz, der Literaturwissenschaftler aus Bosnien
Enver KazazFoto: DW

Da li se radi o opasnosti ili o modernom životu, kako ga kvalifikuje franjevac iz BiH Marko Oršolić, videće se u budućnosti. Oršolić kaže da religiju ne treba marginalizovati u stvarnom životu ali da teba uvesti pravila koja će sprečiti zloupotrebu: "Da se ne koristi crkva odnosno oltar odnosno džamija u predizborne svrhe. Vjerski službenici se trebaju angažirati, ali kao građani a ne vjerski službenici. I vjeru ne treba zloupotrebljavati u javnom životu u izbornoj kampanji. To nije jednostavno napraviti ali se može".

Direktno mešanje verskih zajednica

I Oršolić priznaje da je verskog službenika teško svesti na običnog građanina jer on to nije, ali da se uz određena pravila može sprovesti. Međutim, ona tiha, ali efikasnija podrška verskim zajednicama, opasnija je od direktne podrške. Zbog toga profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Miodrag Živanović smatra da se BiH polako, ali suštinski, pretvara u teokratsku državu. Ne radi se samo o direktnoj podršci verskih zajednica političkim strukturama, već kako kaže Živanović one direktno učestvuju u krupnijim političkim pitanjima: "Na primjer, reforma policije u BiH dogovorena je u manastiru Liplje; i dok se episkopi nisu usaglasili nije se moglo uraditi ništa. Reis Cerić je direktno rukovodio odlukama SDA, a isto tako od strane katoličkog klira se događalo slično kada su predstavnici Vatikana učestvovali u izbornim kampanjama", ističe Živanović.

epa02759330 Islam Communities representative Shaykh Mustafa Ceric Grand Mufti of Bosnia-Herzegovina during a news conference with European Commission President Jose Manuel Barroso (R) European parliament President Jerzy Buzek (L), President of the European Council, Herman Van Rompuy (not pictured) and Euroepan religious leaders after their 7th annual meeting to discuss the democratic rights in the Partnership for democracy, at the European commission headquarters in Brussels, Belgium, 30 May 2011. EPA/OLIVIER HOSLET
Reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić sa Žoze Manuelom Barozom i Jerži BuzekomFoto: picture-alliance/dpa

Upravo zbog činjenica da je ovaj vid teokratije neformalan, teže je boriti se protiv njega, dodaje profesor Živanović. Sociolog Srđan Puhalo kaže da su verske zajednice svesne svoje snage kod građana i da to vešto koriste. Puhalo napominje da verske zajednice u BiH nisu korektivni faktor vlasti niti se njima ikada suprotstavljaju: "U BiH imamo situaciju da su vjerske zajednice nekako pobjednici izbora i da su one stalno na pravoj strani", kaže Puhalo.

Religija moćnija od politike

Crkva je danas prisutna u svim sferama javnog života a to je vidljivo na svakom koraku pa čak i prilikom ugradnje kamena temeljca za izgradnju nadstrešnice za autobusko stajalište, čiji se početak radova obavezno u predizbornoj trci blagoslovi.

Profesor Kazaz kaže da je u ovakvom okruženju teško reći da li BiH kao društvo uopšte gaji evropske vrednosti ako je sprega politike i religije takva kakva jeste: "Ubijeđen sam zapravo da se u BiH radi o deklarativnom evropskom putu sa antievropskim društvenim vrijednostima. Osnovni krivac za to su religijske institucije koje u ideološkom polju imaju veću moć od političkih moćnika".

Simbioza verskih zajednica i političara je realnost ali je pitanje gde je granica kada prestaje podrška verskih zajednica svim građanima i počinje direktno uplitanje u politička pitanja, u ovom slučaju u izborni proces.

Autor: Dragan Maksimović, Banjaluka

Odg. urednica: Ivana Ivanović