1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH: Popis stanovništva kao politički obračun

Samir Huseinović28. avgust 2008.

Popis stanovništva u Bosni u Hercegovini, nova je tema oko koje političari lome koplja. Analitičari smatraju da bi najgore rešenje bilo sprovesti popis samo u RS, ali ni njegovo odlaganje neće ulepšati demografsku sliku.

https://p.dw.com/p/F6L6
Popis stanovništva u BiH trebalo bi da bude sproveden 2011. godine
Popis stanovništva u BiH trebalo bi da bude sproveden 2011. godineFoto: picture-alliance/ ZB

Niko u Bosni i Hercegovini ne negira da je popis stanovništva neophodan. Reč je o svojevrsnom knjigovodstvu države potrebnom za vođenje ekonomske i socijalne politke.

Visoki predstavnik Miroslav Lajčak smatra da bi nedostatak političke volje za sprovođenje popisa 2011. godine bio veliki poraz za BiH, koja bi se u tom slučaju našla van svetske baze podataka.

"BiH ne bi bila u statistikama Ujedinjenih naroda, a ja ne bih mogao da predstavim podatke potrebne Evropskoj uniji kako bi ona planirala podršku BiH i kako bi uključila ovu zemlju u svoje programe."

Može li BiH na vreme obaviti pripreme za popis 2011. godine? Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kaže da sve zavisi od političke volje.

Jedno misle u Sarajevu...
Jedno misle u Sarajevu...Foto: DW / Zoran Pirolic

"U normalnim uslovima pripreme za popis traju 3 do 5 godina. Teško je reći da li se pripreme mogu obaviti do 2011. godine jer nije doneta politička odluka. Međutim, moguće je izvršiti pripreme i u kraćem periodu, ali to zavisi od angažmana svih, od lokalnog, preko entitetskog pa do državnog nivoa."

Popis stanovništva samo u RS "najgore rešenje"

Za političare u BiH nije sporno samo vreme održavanja popisa, već i pitanja u okviru popisa na koja bi građani odgovarali. Prema evropskim standardima nije neophodno da popis pruži etničku ili versku sliku , ali te su činjenice u slučaju BiH važne i u političkom i u psihološkom smislu.

"Na delu imamo pokušaj vlasti RS da se na osnovu nove realnosti poništi odluka prema kojoj se nacionalna ravnopravnost u institucijama vlasti uspostavlja na osnovu rezultata popisa iz 91. godine", procenjuje analitičar Emir Habul.

"S druge strane, bošnjački političari nastoje da sačuvaju odnose iz 91. godine kao neku nadu i osnovu na kojoj je moguća demografska obnova BiH. Najgora bi opcija bila da Milorad Dodik sprovede popis samo na prostoru Republike Srpske. Takav popis ne bi bio relevantan u međunarodnim okvirima, a poslužio bi samo u političke svrhe."

"Bila bi to jako loša politička poruka i uvod u dodatnu etapu posrbljivanja Republike Srpske. Pripadnici ostalih naroda u tom slučaju bili bi tek simbolično zastupljeni u javnim poslovima i to bi bio dalji korak u pravcu deljenja BiH."

...a drugo u Banjaluci.
...a drugo u Banjaluci.Foto: DW

"Demografska slika se ne može ulepšati"

Habul takođe smatra da bošnjački argumenti, prema kojima popis ne treba sprovoditi do završetka povratka izbeglica i prognanih, nisu realni.

"Na žalost, priča o povratku u BiH je završena. Ko se vratio, vratio se i tu političari nemaju šta sebi da pripišu u zasluge. S popisom ili bez njega, demografska slika BiH ne može se ulepšati. Popis nam treba i on se mora sprovesti kad-tad."

Lideri bošnjačkih političkih partija smatraju da bi se popisom stanovništva bez prethodne realizacije povratka prognanih legalizovalo etničko čišćenje. Zato se zalažu za popis u čijem se upitniku građani ne bi pitali za veru i naciju.

Analitičari, međutim, tvrde da je popis stanovništva neophodan i da koncept nacionalne ravnopravnosti treba osigurati ustavnom reformom kako bi pripadnici konstitutivnih naroda bili adekvatno zastupljeni na svim nivoima vlasti.