1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH: Istorijski dogovor ili „račun bez krčmara“

Samir Huseinović9. novembar 2008.

Ustav treba menjati amandmanima, popis stanovništva sadržaće pitanje o etničkoj pripadnosti, rešeno je i pitanje državne imovine. Ipak neizvesno je da li će dogovor SDA, HDZ-a i SNSD-a podržati i druge stranke.

https://p.dw.com/p/Fq8A
Dogovor postignut nakon što je BiH jedva doobila prelaznu ocenu Evropske komisije
Dogovor postignut nakon što je BiH jedva dobila prelaznu ocenu Evropske komisijeFoto: picture-alliance/ ZB

Za ono oko čega su se „lomila koplja“ proteklih godinu dana, dogovor je pao za svega dva sata razgovora. Prema sporazumu Dragana Čovića, Milorada Dodika i Sulejmana Tihića, Ustav treba menjati kroz amandmansko delovanje na postojeći Ustav. Popis stanovništva 2011. godine uključivaće će i pitanja o naciji, religiji i jeziku, ali će do 2014. osnova za nacionalnu zastupljenost u institucijama vlasti biti popis iz 1991. Rešeno je i pitanje državne imovine i postignuta saglasnost o statusu Distrikta Brčko.

Sa jednog od prethodnih neuspešnih sastanaka
Sa jednog od prethodnih neuspešnih sastanakaFoto: DW / Huseinovic

Pod znakom pitanja podrška ostalih stranaka

Politički analitičari smatraju da je dogovor trojice lidera dobra vest s obzirom na činjenicu da BiH prolazi kroz najveću posleratnu političku krizu. Analitičar iz Mostara Pejo Gašparević, međutim, nije siguran da će dogovor prihvatiti i druge stranke parlamentarne većine.

„Možda se može govoriti o tome da je dogovor, pre svega, snažan političko-marketinški potez. Treba videti kako će reagovati Stranka za BiH, HDZ 1990. i Partija demokratskog progresa koje su do sada učestvovale u svim važnim pregovorima. Bojim se da će dogovor naići na prepreke kod tih stranaka koje su u parlamentu, a dogovor je napravljen mimo njih.“

Da su sumnje opravdane, potvrdio je lider HDZ-a 1990. Božo Ljubić, koji u izjavi za Dojče vele kaže da ta stranka neće prihvatiti amandmansku formu promene Ustava jer ona podrazumijeva dvoentitetsku podelu države.

„U takvoj BiH, hrvatski narod gubi subjektivitet. Bez korenite reforme Ustava, koja podrazumeva teritorijalnu i administrativnu reorganizaciju zemlje, nema rešenja hrvatskog pitanja i to je ono što ne možemo nikako da prihvatimo.“

PDP će prihvatiti sve što ne izlazi iz okvira Dejtonskog sporazuma i zato ta stranka podržava amandmansko delovanje na postojeći Ustav, kaže potpredsednik PDP-a Slobodan Nagradić.

SDP BiH je zabrinuta jer su dogovor postigle tri od ukupno šest vladajućih stranaka. Portparol Damir Mašić, međutim, dodaje da ta stranka jeste najjača opoziciona partija u BiH, ali nije opozicija interesima države i građana.

„Sve ono što aktuelna šestorka predloži, a što bude u interesu ove zemlje i njenih građana, mi ćemo to zdušno podržati.“

Lider stranke za BiH Haris Silajdžić potvrdio nam je da njegova stranka još uvek analizira dogovor i da će svoj stav saopštiti tokom dana.

OHR: Dogovor sprovesti u delo

Miroslav Lajčak pozdravio postizanje dogovora
Miroslav Lajčak pozdravio postizanje dogovoraFoto: Cornelia Kästner/DW

Miroslav Lajčak smatra da je dogovor SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a blizak preporukama međunarodne zajednice, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.

„Sporazum koji su postigli Tihić, Čović i Dodik mogao bi da reši ključna pitanja za napredak ove zemlje i ubrza njen evropski put. Sada je ključno da njihov dogovor, kroz institucije bude sproveden u delo.“

Politički analitičar iz Sarajeva Emir Habul ističe da stranke koje su postigle dogovor nemaju parlamentarnu većinu i da je zato budućnost sporazuma neizvesna.

„Bojim se da ovo nije preludij za neki dogovor o kome se nije javno govorilo. Po kuloarima je u opticaju bila priča da ova trojica lidera zapravo dogovaraju vanredne parlamentarne izbore.“

Dogovor je usledio nakon što je BiH jedva dobila prolaznu ocjenu Evropske komisije i samo dva dana uoči opomene iz Brisela zbog nesposobnosti BiH da sprovede reforme.