1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH: Brak u tranziciji

1. april 2012.

U poređenju s 2010. godinom, broj sklopljenih brakova u BiH je u porastu, ali je i broj razvoda braka, porastao za čak 40 odsto. Brak u BiH je u svojevrsnoj tranziciji, kao i društvo u kojem egzistira, tvrde eksperti.

https://p.dw.com/p/14VzM
Foto: Fotolia/Paul Posthouwer

„Moj prvi brak je trajao 10 godina. Nismo se mogli naći bukvalno ni u jednoj tački; da se susretnemo, da nađemo zajednički jezik, što kažu. I jednostavno kada dođu takvi trenuci mora doći do raskida, do pucanja veze i pucanja braka“, kaže Mili Papić, novinar iz Mostara. Papić kaže kako je brak kakav je bio njegov bolje rastaviti nego ga na silu održavati.

Mili Papic Journalist
Mili Papić se razveo posle 10 godinaFoto: Milan Šutalo

U 2011. godini u Bosni i Hercegovini, prema podacima agencije za statistiku, sklopljeno je 20.084 braka, a razvedeno je 1.609 brakova. U poređenju s 2010. godinom, broj sklopljenih brakova u BiH povećan je za manje od dva posto, dok je broj razvoda, porastao za čak 40 posto.

Sud ne traži krivca

Advokat Davor Šilić godišnje ima od 6 do 10 slučajeva razvoda brakova. Supružnici na sudu najčešće navode upravo razloge zbog kojeg se razveo Mili Papić – različite naravi bračnih partnera. I dok je u bivšoj SFRJ trebalo utvrditi krivca i dokazati krivicu da bi sud razveo supružnike, sudovi u BiH prema porodičnom pravu ove zemlje danas razvode svakog ko to zatraži.

Davor SIlic Rechtsanwalt aus Mostar
Davor Šilić: "Sud ne traži krivca"Foto: DW

„Za sud je dovoljno utvrditi da bračni drugovi više ne žele zajednički bračni život i sud bez puno rasprave donese odluku o rastavi braka. Danas je dovoljno da jedan od supružnika podnese zahtev za rastavom. Slučajeve u vezi s bračnim neverstvom, nedostojan život, razmirice, nasilje u braku, sud jednostavno ne utvrđuje iako su to u većini slučajeva uzroci rastave brakova“, kaže Šilić.

I brak u tranziciji

Porast razvoda brakova je prisutan i u evropskim zemljama. U BiH institucija braka, pak, po mišljenju profesorke Nade Ler Sofronić prolazi kroz svojevrsnu tranziciju, kroz koju prolazi i samo društvo, koje je u svojevrsnom rasulu. „Uprkos očekivanjima da bi retradicionalizacija nekih porodičnih vrednosti i polnih uloga mogla ojačati instituciju braka u BiH – dogodilo se suprotno. Pokazalo se između ostalog da postoji dramatično smanjenje tzv. mešovitih brakova, brakovi u BiH su sada uglavnom jednonacionalni i jednoreligijski, i uprkos većem uticaju religije i verski verifikovanih brakova, institucija braka nije osnažena“, primećuje Nada Ler Sofronić.

Symbolbild Ehemuffel
Foto: BilderBox

Ona dodaje da i u BiH veliki broj liberalno orijentisanih mladih ljudi danas misli da je brak prevaziđen. „Jedan od uzroka porasta razvoda brakova je i što mnogi u brak ulaze emocionalno nezreli i nespremni za ono što ih čeka. Više pažnje se posvećuje formalnostima kao što su svadbena veselja nego suštini i smislu braka. Uz to žene su danas manje spremne na kompromis i trpljenje“, navodi naša sagovornica.

Razvod ponekad put do sreće

Iako je razvod stresan za supružnike, a pogotovo za decu može imati dugoročne posledice, on može značiti i početak novog srećnijeg života, kao što se to dogodilo, četiri godine nakon razvoda, našem sagovorniku s početka priče. On se naime ponovno oženio: „Ja sam imao sreću da upoznam i drugu osobu s kojom sam uistinu srećan. Mi smo proveli izvestan broj godina zajedničkog života pre konačnog stupanja u brak. Mislim da je to vrlo bitno, da se osete međusobni 'fluidi' koji su jamstvo da će brak trajati“, kaže Papić.

Autor: Milan Šutalo, Mostar
Odg. urednik: Svetozar Savić