BiH: Brak u tranziciji
1. april 2012.„Moj prvi brak je trajao 10 godina. Nismo se mogli naći bukvalno ni u jednoj tački; da se susretnemo, da nađemo zajednički jezik, što kažu. I jednostavno kada dođu takvi trenuci mora doći do raskida, do pucanja veze i pucanja braka“, kaže Mili Papić, novinar iz Mostara. Papić kaže kako je brak kakav je bio njegov bolje rastaviti nego ga na silu održavati.
U 2011. godini u Bosni i Hercegovini, prema podacima agencije za statistiku, sklopljeno je 20.084 braka, a razvedeno je 1.609 brakova. U poređenju s 2010. godinom, broj sklopljenih brakova u BiH povećan je za manje od dva posto, dok je broj razvoda, porastao za čak 40 posto.
Sud ne traži krivca
Advokat Davor Šilić godišnje ima od 6 do 10 slučajeva razvoda brakova. Supružnici na sudu najčešće navode upravo razloge zbog kojeg se razveo Mili Papić – različite naravi bračnih partnera. I dok je u bivšoj SFRJ trebalo utvrditi krivca i dokazati krivicu da bi sud razveo supružnike, sudovi u BiH prema porodičnom pravu ove zemlje danas razvode svakog ko to zatraži.
„Za sud je dovoljno utvrditi da bračni drugovi više ne žele zajednički bračni život i sud bez puno rasprave donese odluku o rastavi braka. Danas je dovoljno da jedan od supružnika podnese zahtev za rastavom. Slučajeve u vezi s bračnim neverstvom, nedostojan život, razmirice, nasilje u braku, sud jednostavno ne utvrđuje iako su to u većini slučajeva uzroci rastave brakova“, kaže Šilić.
I brak u tranziciji
Porast razvoda brakova je prisutan i u evropskim zemljama. U BiH institucija braka, pak, po mišljenju profesorke Nade Ler Sofronić prolazi kroz svojevrsnu tranziciju, kroz koju prolazi i samo društvo, koje je u svojevrsnom rasulu. „Uprkos očekivanjima da bi retradicionalizacija nekih porodičnih vrednosti i polnih uloga mogla ojačati instituciju braka u BiH – dogodilo se suprotno. Pokazalo se između ostalog da postoji dramatično smanjenje tzv. mešovitih brakova, brakovi u BiH su sada uglavnom jednonacionalni i jednoreligijski, i uprkos većem uticaju religije i verski verifikovanih brakova, institucija braka nije osnažena“, primećuje Nada Ler Sofronić.
Ona dodaje da i u BiH veliki broj liberalno orijentisanih mladih ljudi danas misli da je brak prevaziđen. „Jedan od uzroka porasta razvoda brakova je i što mnogi u brak ulaze emocionalno nezreli i nespremni za ono što ih čeka. Više pažnje se posvećuje formalnostima kao što su svadbena veselja nego suštini i smislu braka. Uz to žene su danas manje spremne na kompromis i trpljenje“, navodi naša sagovornica.
Razvod ponekad put do sreće
Iako je razvod stresan za supružnike, a pogotovo za decu može imati dugoročne posledice, on može značiti i početak novog srećnijeg života, kao što se to dogodilo, četiri godine nakon razvoda, našem sagovorniku s početka priče. On se naime ponovno oženio: „Ja sam imao sreću da upoznam i drugu osobu s kojom sam uistinu srećan. Mi smo proveli izvestan broj godina zajedničkog života pre konačnog stupanja u brak. Mislim da je to vrlo bitno, da se osete međusobni 'fluidi' koji su jamstvo da će brak trajati“, kaže Papić.
Autor: Milan Šutalo, Mostar
Odg. urednik: Svetozar Savić