1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bez stranaca budućnost Nemačke „na kocki“

5. februar 2013.

Stranci nikada lakše nisu mogli da dođu do posla u Nemačkoj. Doduše, veliki broj stručnjaka i dalje radije odlazi u Ameriku, Kanadu i druge zemlje. Nemačka štampa traga za odgovorom na pitanje zašto je tako.

https://p.dw.com/p/17YGp
ARCHIV - Ein Krankenpfleger sitzt am 15.04.2009 in einem Krankenzimmer eines Krankenhauses in Leiria (Portugal) an einem Computer. Zur Behebung des Fachkräftemangels in Deutschland wirbt die Bundesagentur für Arbeit jetzt gezielt in südeuropäischen Krisenregionen mit hoher Arbeitslosigkeit um qualifizierte Bewerber. Pflegepersonal aus Portugal findet dabei besonderes Interesse. Foto: Paulo Cunha/Lusa dpa (zu dpa 0530 «Deutschland umwirbt Fachkräfte aus Krisenregion Südeuropa» vom 18.07.2011) +++(c) dpa - Bildfunk+++
Symbolbild Zuwanderung von FachkräftenFoto: picture-alliance/dpa

Najnoviji izveštaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kaže da u Nemačkoj ima „relativno malo“ stručnjaka iz inostranstva. Zapravo, u tu zemlju godišnje dođe tek 25.000 radnika iz država van granica Evrope. To je tek 0,02 odsto stanovništva – dok je u pojedinim zemljama poput Danske ili Velike Britanije taj udeo višestruko veći, navodi OECD u svom najnovijem izveštaju.

Vestfalen Blat podseća da je predrasude teško ukloniti: „Zamislite to! Nemačke institucije neočekivano dobijaju najbolje ocene zato što obrađuju prijave migranata brzo i relativno povoljno. Ipak, strani stručnjaci se drže na distanci. Eksperti su nas još ranije upozorili da politika imigracije ne može preko noći da se prebaci na drugi kolosek.“

„Prepreke za imigrante su u međuvremenu snižene, gotovo da su manje nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Činjenica da oni najbolji ipak više vole da odu u Dansku, ukazuje na nedostatak  poverenja. Nemačke firme skoro i da nemaju projekte kojima pridobijaju radnike u inostranstvu, saopštava OECD. Sloganima poput „Nemačka nije zemlja doseljenika“ političari nisu baš doprineli kulturi dobrodošlice. Nije dovoljno samo da otškrinemo vrata. Moramo i da pozovemo gosta da uđe“, piše Tagesšpigel.

Lauzicer Rundšau piše da se mora iskoristiti i domaći potencijal: “I to treba da bude jasno: Mmigranti sigurno neće rešiti nemačke probleme sa radnom snagom. To govore i najnovije statistike, koje kažu da su radnici koji potiču iz zemalja van EU kod nas još uvek retki. Države koje važe za „zemlje doseljenika“ poput Kanade ili Amerike uvek će imati prednost. Makar samo zbog toga što je jezička barijera tamo manja. Engleski se u svetu govori daleko češće nego nemački (...) Sve više žena traži posao, i broj starijih radnika već godinama raste. To su i najbolji argumenti protiv glupih tvrdnji da stanci Nemcima uzimaju posao“.

Strawberry picker migrant woorkers #11604620 © nick barounis - Fotolia.com
Migration Arbeit ErntehelferFoto: nick barounis/Fotolia

Bez stranaca „pred ponorom“

Ludvigsburger Krajscajtung povlači razliku između obrazovanih i neobrazovanih stranaca: „Ne tako davno, nemački zakoni o stranicima smatrani su pre svega zakonima koji sprečavaju migraciju. To sada počinje da se menja. Za diplomce iz inostranstva postoji gotovo da ne postoje važnije prepreke na putu ka zaposlenju. Situacija je potpuno suprotna za zanimanja koja zahtevaju uobičajene kvalifikacije. I tu je potrebna akcija. Baš zbog toga što je nemački relativno težak jezik, u prvom redu zavisi od kulture dobrodošlice da li će se obrazovani stranci doseliti kod nas. Labavi propisi o migraciji su osnovni preduslov za to.“

I Nirnberger Nahrihten se žali zbog „kulture dobrodošlice“ i podseća da se stavovi političara menjaju: „Zabluda da Nemačka nije zemlja doselienika, konačno prestaje da važi. Ali potrebno je vreme da se proširi glas o takvim procesima - i unutar Nemačke i van nje. Uz to, u institucijama i u firmama često nedostaje “kultura dobrodošlice” koja se u drugim zemljama odavno sama po sebi razume“.

Štraubinger Tagblat: „Potrebno je promeniti način razmišljanja. Pored tržišta rada, od stranih radnika i poreskih obveznika veoma su zavisni i sistemi socijalne zaštite, kao i javne finansije. Čovek koji u doba globalizacije i sve kraćih ciklusa razvoja i proizvodnje još uvek veruje da može sam da reši svoje probleme, brzo se približava ponoru“.

Jezik je glavna prepreka

Alemajne Cajtung iz Majnca kaže da Nemci imaju lošu reputaciju: „Izgleda da mnogi dobro obrazovani i visokokvalifikovani ljudi širom sveta vide Nemačku kao grubu, odbojnu zemlju punu sumornih ljudi koja – blago rečeno – ne nudi ništa strancima (...) Uzrok tome verovatno više nisu propisi i birokratske procedure. OECD nas je pohvalio da su oni jednostavniji nego bilo gde drugde“.

Ipak, stručnjaci odlaze u zemlje engleskog govornog područja. A to je veliki rizik, piše ovaj list: “Ako migranti ne žele da trajno ostanu u Nemačkoj, nećemo moći da se izborimo sa budućnošču. Naime, uskoro ćemo biti nacija puna staraca, koji sve duže žive, kojima je pomoć sve potrebnija pomoć i koji zbog toga koštaju sve više. I uz to, biće sve više nepopunjenih radnih mesta“.

Moramo da se spustimo sa oblaka i na sav glas objavimo: Nemačka je zemlja mogućnosti, gde živi puno dobrih ljudi, i u kojoj zbog toga vredi živeti. – I jezik nije tako loš, kao što mnogima zvuči!”

Priredio: Darko Janjević
Odg. urednik: Jakov Leon

[18962980] medical care Nursing care at the leiden university hospital.
KrankenpflegeFoto: picture-alliance/Ton Koene