Bez dogovora o pravosuđu
14. decembar 2013.Iako se slažu da na teritoriji Kosova treba da postoji jedinstveni pravosudni sistem, Beograd i Priština još ne mogu da postignu dogovor oko toga kako bi to konkretno trebalo da funkcioniše na severu Kosova.
Dvadeseta runda dijaloga premijera Srbije i Kosova u Briselu tako nije donela dogovor transformaciji srpskih sudova koji su postojali na severu. Pravosuđe je ostalo jedino otvoreno pitanje u dosadašnjem procesu normalizacije odnosa dve strane u kome nije postignut napredak:
„U ovoj oblasti mora da se uvažava realnost na terenu i da se dođe do praktičnog i primenljivog rešenja koje mora da ima u vidu posebnost četiri opštine na severu u kojima Srbi čine većinu“, izjavio je premijer Srbije, Ivica Dačić.
Prema briselskom dogovoru struktura pravosudnih organa, kao što je to bio slučaj i sa policijom i IBM (integrisanim upravljanjem prelazima), mora da prati etničku strukturu. Beograd smatra da, u ovom trenutku još nije realno da „albanske sudije i tužioci sude Srbima i obratno“ i da zbog toga predlog Prištine da Osnovni sud na severu pokriva sedam opština nije prihvatljiv:
„Predlog Prištine praktično znači da će sever Kosova biti obuhvaćen u jednu albansku sredinu, gde će Albanci činiti 65 do 70 odsto stanovništva, što za nas jednostavno nije prihvatljivo.“
Ne idealan, ali pozitivan izveštaj Ketrin Ešton?
I dok ekspertske grupe nastavljaju rad na traženju zajedničkog rešenja za oblast pravosuđa, sve je izgledinije da će upravo ovo pitanje ostati „minus“ u izveštaju koji bi šefica evropske diplomatije, Ketrin Ešton, početkom sledeće nedelje trebalo da podnese ministrima spoljnih i opštih poslova EU koji će, potom, odlučivati o datumu za početak pristupnih pregovora Srbije. Izvori bliski kabinetu visoke evropske predstavnice najavljivali su da bi uz dogovor o pravosuđu izveštaj o napretku u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine bio „gotovo idealan“.
„Genaralno smatram da je Srbija, bez obzira da li u narednim danima dođe do dogovora ili ne, postigla veliki napredak u odnosu na period pre potpisivanja briselskog dogovora. I bez obzira na ove dogovore, smatramo da Evropski savet i Savet ministra za opšte poslove treba da donese odluku o održavanju prve međuvladine konferencije što pre“, stav je premijera Srbije.
Istovremeno iz Saveta EU najavljuju da će se o napretku Zapadnog Balkna razgovarati na sastanku u utorak (17.12.), kada se očekuje i usvajanje pregovaračkog okvira, ali i tačnog datuma za početak pregovora o članstvu Srbije u EU. Iz litvanskog predsedavanja EU smatraju da je „realno očekivati“ da bi Srbija mogla da počne pregovore „pre sredinom nego krajem januara.“ Predlog o održavanju prve međuvladine konferencije već u decembru nije naišao na odobravanje nekih zemalja članica, koje su sada nepostizanjem dogovora o pravosuđu dobile i dodatni argument za svoj „tvrđi stav“ kada je u pitanju novi korak Srbije na putu ka EU.
Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odg. Urednica: Dijana Roščić