1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Berlinale – povod za političke rasprave

8. februar 2011.

Društveno-političke rasprave uvek su bile i jesu svojstvene Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu. Tako će biti i na ovogodišnjem 61. Berlinalu, koje počinje 10. februara.

https://p.dw.com/p/Qz0h
Foto: AP

Kada je 1950. godine osnovan filmski festival u Berlinu, radilo se o političkoj odluci. Osim činjenice da je Berlinale trebalo da donese glamur i sjaj u još razrušeni zapadni Berlin, inicijator osnivanja festivala, američki oficir Oskar Mertej smatrao je da će Berlinale u središtu NDR i neslobodnog Istočnog bloka, predstavljati prozor u svet. Nakon početnih nesuglasica oko profila, festival se razvio u mesto na kojem se sreću Istok i Zapad.

Zašto Japanke smeju na utakmicu, a Iranke ne?

„Zašto žene ne smeju na stadion, a muškarci smeju?“

„Vi ne poznajete muškarce.“

„Onda me veoma interesuje zašto Japanke smeju da gledaju utakmicu Japan-Iran?“

„Upravo zato što su Japanke.“

„Znači, da bih ja smela da gledam utakmicu da sam Japanka. To je budalaština.“

U ovoj sceni iz filma „Ofsajd“ mlade žene ne dovode u pitanje samo fudbalsku utakmicu nego ceo jedan društveni sistem. Film iranskog reditelja Džafara Panahija, je na programu ovogodišnjeg Berlinala.

Filmstill 61. Berlinale 2011 Flash-Galerie
Scena iz filma „Ofsajd“ iranskog reditelja Džafara Panahija koji je, zbog podrške opoziciji u svojoj zemlji, osuđen na šest godina zatvoraFoto: Internationale Filmfestspiele Berlin

U Tunisu i Egiptu demonstranti zahtevaju promenu vlasti, ali protesti u Iranu iz 2009. godine nisu doveli do promena. Veliki broj kritičara režima i intelektualaca je uhapšen, među njima i Džafar Panahi koji je kritikovao situaciju u svojoj zemlji. Panahi je osuđen na šest godina zatvora, dvadeset godina zabrane izlaska iz Irana i bavljenja svojom profesijom.

Direktor Berlinala Diter Koslik pozvao je Džafara Panahija da bude član žirija na ovogodišnjoj filmskoj smotri u Belinu. „Ovaj reditelj se politički, tačno i oštro bavi temama koje potresaju pojedince i ceo svet i to na takav način da utiču na život pojedinaca“, kaže Koslik.

Zbog neslaganja sa zatvaranjem iranskog umetnika, na Berlinalu će, u različitim sekcijama, biti prikazani filmovi Džafara Panahija. Biće održana i diskusija čija je tema „Cenzura i sloboda mišljenja u Iranu“.

Reforma Berlinala

U kasnim šezdesetim, Berlin se oprostio od „glamuroznog festivala“. Upravo zbog društveno-političkih pitanja kojima se Berlinale bavi. U antiratnom filmu „OK“ Mihaela Ferhovena, koji je bio u zvaničnoj konkurenciji festivala 1970. godine, jedan vojnik prijavljuje pretpostavljenima silovanje i ubistvo civila:

„Vi zaboravljate jednu stvar: Mi branimo slobodu u ovoj zemlji i demokratska ljudska prava na celom Zapadu. Zbog te odbrane mi snosimo najveće žrtve.“

Deutschland Berlin Berlinale Filmszene Die durch die Hölle gehen
Rober de Niro u filmu Majkla Ćimina „Lovac na jelene“Foto: AP

Predsednik i članovi žirija smatrali su da je film antiamerički, zbog čega je najavljeno njegovo povlačenje sa festivalskog programa. Gledaoci i veliki broj filmskih radnika, protestovao je zbog te odluke i – film je ostao na programu.

To je bila inicijalna kapisla za reformu filmske smotre; 1971. godine uveden je Međunarodni forum novog filma. Do današnjeg dana u toj sekciji se prikazuje dela inovativnih filmskih autora.

Politika nemačkog kancelara Vilija Branta dovela je do poboljšanja istočno-zapadnih veza i 1974. godine prvi put je prikazan film iz Sovjetskog Saveza. Godinu dana kasnije prikazan je i film iz NDR-a. Novi skandal dogodio se 1979: američki antiratni film Majkla Ćimina „Lovac na jelene“ je, prema mišljenju delegacije iz Sovjetskog Saveza, vređao vijetnamski narod. To je dovelo do toga da veliki broj učesnika festivala iz Istočnog bloka napusti festival. Time niko nije bio impresioniran.

Filmovi iznutra

Teddy Award Berlinale 2010
Filmski i pozorišni reditelj Verner Šreter dobio je prošle godine nagradu „Tedi“ za životno deloFoto: picture-alliance/dpa

Berlinale se do današnjih dana zauzima za umetničku slobodu i individualnost. Sekcija „Panorama“ posebnu pažnju skreće na gej i lezbejske veze. Ove godine će 25. put biti dodeljena nagrada „Tedi“, najstarija gej i lezbejska filmska nagrada u svetu.

Direktor „Panorame“ Viland Špek kaže da se festival bavi uslovima života homoseksualaca u celom svetu, a takođe i u muslimanskim državama. „Reč je o neverovatno opasnoj temi. Ljudi se ubijaju zbog činjenice da su homoseksualci. Zbog toga moramo da se bavimo tim temama. Sve to se događa danas i to nisu filmovi spolja, to su filmovi iznutra“, kaže Špek.

Kampus za mlade se od 2003 godine bavi mladim talentima. U akademiji koja traje sedam dana mladi filmski stvaraoci iz celog sveta imaju priliku da uče u raznim radionicama, predavanjima, diskusijama koje vode vrhunski filmski profesionalci iz celog sveta.

Autori: Bernd Sobola / Željka Bašić-Savić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković