Barozo - dobar izbor i za Balkan
16. septembar 2009.Od 718 prisutnih poslanika Evropskog parlamenta, za reizbor Baroza bilo je 382, njih 219 glasalo je protiv, a 117 je bilo uzdržano. Predsednik Parlamenta Jirži Buzek čestitao je Barozu na novom mandatu i istakao da i Evropski parlament i Evropsku komisiju očekuje mnogo posla i izazova u sledećem periodu kako bi ispunili očekivanja građana EU.
Novi stari predsednik Evropske komisije zahvalio se na iskazanom poverenju. Ono predstavlja čast, ali i odgovornost, rekao je Barozo i dodao da je to jasan signal da Evropski parlament želi da se uključi u njegov ambiciozan program za Evropu narednih godina. Barozo se posebno zahvalio Evropskoj narodnoj partiji, koja je još pre glasanja u Evropskom parlamentu podržala njegov program. Istovremeno novoizabrani predsednik Evropske komisije istakao je da želi da sarađuje sa svim političkim grupama u Evropskom parlamentu, koje se zalažu za Evropu solidarnosti i slobode.
„Kao predsedniku Evropske komisije moja partija biće Evropa i svako ko hoće da se priključi procesu integracije Evrope potreban je kako bi imali neophodan konsenzus za ujedinjenu Evropu.“
Dug put do drugog mandata
Iako je još pre tri meseca dobio političku podršku šefova zemalja i vlada evropske dvadesetsedmorice, Žoze Manuel Barozo morao je da sačeka sredinu septembra kako bi Evropski parlament (EP) danas (16.9.) doneo konačnu odluku o njegovom drugom mandatu na čelu Evropske komisije (EK).
U međuvremenu, povodom njegove kandidature, odmeravane su snage na relacijama: Savet EU – Evropski parlament, zatim među samim partijama u Parlamentu, ali odmeravana je i dosadašnja, kao i buduća politika Baroza.
Taj 53-godišnji nekadašnji premijer Portugala, dobio je u samom startu podršku najveće grupacije u EP - Evropske narodne partije, kojoj i sam ideološki pripada. Sa druge strane, Socijalisti i Zeleni kritikovali su Baroza zbog, kako smatraju, neefikasnosti, ali i popustljivosti prema evropskim liderima. Zahtevano je i odlaganje glasanja o predsedniku Komisije do ratifikacije Lisabonskog ugovora, a tražen je i dostojan protiv kandidat. Barozo je međutim ostao jedini pretendent na mesto predsednika EK.
Za jaku EU na početku 21. veka
Borba protiv ekonomske krize i njenih posledica, kao i zaštita klime i jačanje EU, neke su od glavnih stavki Barozovog petogodišnjeg političkog programa. Njegov ponovni izbor na mesto predsednika Komisije, mogao bi da bude i dobar signal za zemlje Zapadnog Balkana, procenjuju politički analitičari u Briselu.
„Predsednik Barozo snažno podržava proširenje EU, pogotovo kada se radi o zemljama kojim je to i obećano kao što je Turska ili zemlje Zapadnog Balkana. Njegovim reizborom mogli bi očekivati nastavak takve politike, koja je generalno i politika Evropske komisije“, izjavila je za Dojče vele, Amanda Akčakoča iz Centra za evropsku politiku u Briselu.
Do kraj godine i Evropsku komisiju očekuju velike promene. Postavljanje novih komesara već je u toku. Prema Barozovom mišljenju upravo bi EK, sa njim na čelu, trebalo da predstavlja evropski program koji će se boriti za jaku EU na početku 21. veka.
Dužnosti predsednika EK
Evropska komisija sa predsednikom na čelu, funkcioniše na osnovu Ugovora iz Amsterdama. Predsednik predsedava Komisiji, organizuje njene sastanke i predstavlja je. On takođe prisustvuje zasedanjima Saveta Evrope kao i važnim debatama u Evropskom parlamentu.
U dogovoru sa premijerima država članica Evropske unije, predsednik Evropske komisije imenuje 27 komesara – članova Komisije. Na osnovu Ugovora iz Nice, on može i da ih razreši dužnosti čak i pre isteka njihovog mandata. Inače, mandat predsednika Komisije traje pet godina – isto koliko i saziv Evropskog parlamenta, što je regulisano Ugovorom iz Mastrihta.
Kandidata za predsednika Komisije predlažu predsednici, odnosno premijeri, država članica, ali Evropski parlament je taj koji mora da dâ svoju saglasnost relativnom većinom. Izboru predsednika Evropske komisije prethode brojni, nezvanični razgovori i pregovori između država članica EU, unutar Saveta Evrope, ali i u Evropskom parlamentu, tačnije među najvećim političkim blokovima.
Ugovor iz Lisabona, koji još nisu ratifikovale sve države članice EU, predviđa da Savet prilikom izbora kandidata mora da se rukovodi rezultatima izbora za Evropski parlament. Na taj način bi i prava Parlamenta bila ojačana.
Imajući u vidu slabu izlaznost na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, dodatno se predlaže da se predsednik Evropske komisije ubuduće bira na direktnim izborima. To bi, smatra se, mobilisalo veći broj građana da izađu na evropske izbore.
Dosadašnji predsednici Evropske komisije:
Valter Halštajn, Nemačka (1958-1967)
Žan Rej, Belgija (1967-1970)
Franko Marija Malfati, Italija (1970-1972)
Siko Lendert Mansholt, Holandija (1972-1973)
Fransoa-Savije Ortoli, Francuska (1973-1977)
Roj Dženkins, Velika Briatnija (1977-1982)
Gaston Torn, Luksemburg (1981-1985)
Žak Delor, Francuska (1985-1995)
Žak Santer, Luksemburg (1995-1999)
Romano Prodi, Italija (1999-2004)
Žoze Manuel Barozo, Portugal (2004-…)
Autorke: Marina Maksimović, Brisel / Julija Kukelkorn
Odgovorni urednik: Ivan Đerković