Balkanci ne mare mnogo za manjine
22. jul 2009.Posle nestanka „gvozdene zavese“ Savet Evrope dobio je nov, značajan zadatak – da pomogne zemljama srednje i istočne Evrope u izgradnji pravne države, uključujući članstvo u Evropskoj uniji kao konačan cilj. Pri tom, Savet Evrope ne primenjuje nikakve sankcije, nego pribegava moralnom i političkom pritisku.
Kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava kritika nisu pošteđene ni članice EU. Tako je Savet Evrope kritikovao uslove u kojima žive izbeglice u Grčkoj, mada se vlada u Atini žali da ne može da izađe na kraj sa tri hiljade izbeglica koliko ih svakodnevno stiže u zemlju. Tomas Hamarberg, komesar za ljudska prava u Strazburu kaže:
„Lično sam posetio region Evros na granici sa Turskom. Lokalni političari bili su očajni i ogorčeni, jer im niko ne pruža pomoć – niti iz Atine, niti iz Brisela. Smatram da je neophodna bolja saradnja članica EU, jer nije reč ni o grčkom, ni o turskom, nego o evropskom problemu. S druge strane, nedostatak podrške ne može biti opravdanje za kršenje ljudskih prava“.
Ugroženi i Srbi na Kosovu
Tomas Hamerberg je u martu prvi put bio na Kosovu i smatra da i tamo ima razloga za kritiku. U izveštaju o poseti konstatovao je da nema ni nezavisnog pravosuđa, ni efikasne zaštite manjina. Međutim, uprkos tome smatra da postoje perspektive:
„Postignut je određen napredak. Novo zakonodavstvo u skladu je sa standardima Ujedinjenih nacija, ali je problem u primeni zakona. Sudovi ne rade kako bi morali, ima korupcije i političkih uticaja… Srpska manjina smatra da je pod pritiskom, mnogi Srbi žive u enklavama i ne osećaju se dobro, mada u poslednje vreme nije bilo nasilja“, dodaje Hamerberg.
autori: J. Papadimitriju / Nenad Briski
odg. urednik: Nemanja Rujević