1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Automobili i zastita zivotne sredine

Filip Slavkovic13. januar 2004.
https://p.dw.com/p/BAfY

U centru pažnje auto-sajma u Detroitu uglavnom su sportski automobili sa velikom konjskom snagom i robustna terenska vozila koja troše puno goriva. Međutim, izveštači sa izložbe smatraju da je ekologija novi trend u industriji. Novinari redakcija posvećenih automobilima za putnička vozila godine u Americi izabrali su, naime, po životnu sredinu manje štetne modele. Prvo mesto po njihovom izboru osvojila je Tojota Prius koja ima takozvani hibridni motor. O čemu je reč objašnjava u intervjuu za Dojče vele radio jedan od vodećih svetskih stručnjaka u ovoj oblasti, direktor odeljenja za ekologiju i energiju u firmi „Porše“, Dušan Gruden:

„Najoštriji zakonski propisi danas o emisiji izduvnih gasova su u Kaliforniji. Oni imaju zakonski propis: vozila koja ne smeju da emituju nikakvu količinu izduvnih gasova. Pošto to do sada nije moglo da se ostvari onda preuzimaju ulogu takozvani hibridni pogoni, koji u gradskoj vožnji treba da voze sa elektro-motorom, ali pošto elektro-motor treba struju, a svi akumulatori, sve baterija do sada nisu se pokazali uspešno, onda tu struju stvara klasični motor sa unutrašnjim sagorevanjem, benzinski ili možda još bolje dizel-motor, koji onda mogu da rade sa minimalnom potrošnjom goriva tako da ti hibridni automobili imaju prednost da u gradskoj vožnji ne emituju te štetne sastojske u izduvnim gasovima“.

Gruden već više od 30 godina radi u jednoj od najuspešnijih fabrika automobila u svetu. U „Poršeu“ je najpre bio zadužen za razvoj motor a potom je, shodno svojoj specijalnosti, smanjenju emisije štetnih gasova kod bezninskog pogona, postao direktor odeljenja za ekologiju i energiju. Iako proizvodi isključivo sporstke modele, koji se zbog visoke potrošnje visokooktanskog goriva smatraju velikim zagađivačima, „Porše“ je uspeo da izgradi imidž kompanije koja birne o životnoj sredini. Firma tvrdi da je prva koja je u sve motore ugrađivala katalizatore još pre no što je to u Nemačkoj postalo obavezno a danas kupci novih modela, iako je reč o luksuznoj robi, mogu da računaju na posebne poreske olakšice jer su vozila okrakaterisana kao veoma ekološki prihvatljiva. Dušan Gruden je zadovoljan postignutim, pa kaže:

„Malo je poznato da je Porše prva evropska firma koja je zadovoljila američke propise još 1966. godine. Jedan od zadataka mojih je da vodim računa o tome da naši automobili zadovoljavaju sve zakonske propise ali ne samo na ulici kad se prodaju već i u proizvodnji. Jer Porše se proizvodi većinom do sada u Štutgartu, skoro u samom centru grada, i zakonski propisi koji važe za proizvodnju su isto tako veoma, veoma strogi.“

Magistar Mašinskog fakulteta u Beogradu, koji je doktorsku titulu stekao u Beču i koji i u glavnom gradu Austrije ali i na univerzitetu u Kragujevcu radi kao gostujući profesor, ukazuje pri tom da nisu tačne predrasude o zagađenju od izduvnih gasova u Americi i objašnjava da Sjedinjene Države imaju najstarije i najstrožije zakone za sprečavanje njihovih emisija. Prema njegovm mišljenju, trend ekološke svesti u automobilskoj industriji traje već nekoliko godina i ogleda se u naporima proizvođača da rade na štedljivijim motorima ali i na alternativnim izvorima energije:

„Porše radi veoma intenzivno na rešavanju problema za svoje automobile ali je manje poznato da je Porše tehnološki centar za celokupnu automobilsku industriju sveta tako da mi radimo razvoj za maltene sve automobilske firme u svetu. Naravno, ne istovremeno, već tokom niza godina. Radili smo od japanskih firmi, preko svih evropskih, do firmi u Sjedinjenim Državama. Naravno da taj razvoj ide i dalje, međutim, razvoj motora je veoma vezan za razvoj goriva kojima se snabdeva motor. Najjeftinije danas i najekonomičnije gorivo je nafta odnosno benzin i dizel gorivo i dok to traje nema zamene. Za budućnost, verovatno za kraj ovog veka, možda će vodonik da dobije ulogu značajniju. Mi se ne angažujemo na toj tehnologiji vodonika već imamo jedan drugi pristup. To je pristup preko takozvanih bioloških goriva odnosno goriva koja se dobijaju iz bio-mase odnosno od biljaka. Jer, biljke troše za svoj rast ugljen-dioksid iz atmosfere i one mogu da se prerade u vrlo dobra goriva – alkohole za benzinske motore ili razna ulja, kao što je repičino ulje, za dizel motore. I ta goriva onda ne stvaraju problem koji sadašnja fosilna goriva stvaraju – povećanja ugljen-dioksida u atmosferi – već troše za svoj rast ugljen-dioksid iz atmosfere. Naravno, to su tek počeci a ja verujem do sredine ovog veka da će ta biološka goriva preuzeti dobar deo energetskih izvora u Evropi i drugim zemljama tako problem koji se danas veoma intenzivno diskutuje, takozvani problem promene klime, da će biti ublažen ili nestaće iz javne diskusije.“

Dušan Gruden, jedan od na privrednom planu najuspešnijih državljana Srbije u rasejanju, kaže da će na mestu direktora za ekologiju i energiju u Poršeu raditi do penzije ali i da mu do nje nije ostalo još mnogo. Ipak, planira da ostane u poslu kao savetnik ovog nemačkog proizvođača sportskih automobila ali i kao gostujući univerzitetski profesor.