1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Atomske igre na Bliskom istoku

12. april 2021.

Nestanak struje, a sada i konkretne optužbe – u Teheranu tvrde da se iza sajber-napada na atomsko postrojenje krije Izrael. U Briselu strahuju da bi događaj mogao da podrije razgovore o atomskom programu Irana.

https://p.dw.com/p/3rslN
Na površini nema gotovo ničega - ali ispod zemlje su ogromna atomska postrojenja u Natanzu
Na površini nema gotovo ničega - ali ispod zemlje su ogromna atomska postrojenja u NatanzuFoto: Maxar Technologies/​REUTERS

Nakon što je zvanični Teheran saopštio da je izvršen sajber-napad na atomsku centralu Natanz, iranski ministar Džavad Šarif je ovog ponedeljka (12. april) optužio Izrael kao krivca. „Cionisti hoće da ovim terorističkim operacijama sabotiraju nuklearna dostignuća Irana i atomske pregovore“, rekao je ministar u parlamentu. „Naša osveta biće što ćemo na oba polja nastaviti uspešno da radimo“, dodao je Šarif.

U postrojenju koje je u nedelju navodno bilo meta sajber-napada, nakon čega je nestala struja, proizvode se centrifuge za obogaćivanje uranijuma. Isto postrojenje u Natanzu već je bilo na meti sličnog napada prošlog leta.

Prema rečima ministra Šarifa, „sabotaža“ je pogodila samo proizvodnu liniju za centrifuge starijeg tipa. „Ali naša postrojenja su puna novih centrifuga“, rekao je on. Taj noviji tip bi trebalo da ubrza i podigne nivo obogaćivanja uranijuma koji je trenutno na 20 odsto.

U Izraelu se nisu izjasnili o optužbama. Šef Generalštaba Aviv Kohavi rekao je izokola: „Aktivnosti izraelske armije na Bliskom istoku nisu skrivene od naših neprijatelja. Oni nas posmatraju, znaju naše sposobnosti i pažljivo vagaju korake.“

Izrael sa nelagodom posmatra iranski nuklearni program jer Iran poseduje rakete koje mogu da nose bojeve glave do 2.000 kilometara. Time je teoretski ceo Izrael u dometu. U Teheranu tvrde da nemaju nuklearne bojeve glave, a da bi rakete srednjeg dometa upotrebili samo kao odgovor na napade.

Nove centrifuge

Ograničavanje iranskog nuklearnog programa samo na medicinske svrhe bilo je cilj takozvanog Atomskog sporazuma koji je potpisan 2015. godine između Irana, SAD, Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Rusije i Kine. Prema njemu, Iran je dozvoljavao inspekcije međunarodnim kontrolorima, a zapadne sankcije je trebalo da postepeno budu ukinute.

Međutim, Vašington je pod rukovodstvom Donalda Trampa 2018. jednostrano prekršio sporazum i uveo oštre sankcije Iranu. Ta bliskoistočna zemlja je godinu dana kasnije i sama prestala da poštuje sporazum i da obogaćuje uranijum više nego što je dogovoreno. Tako je tokom vikenda u podzemnoj centrali u Natanzu sa radom počelo još dvesta centrifuga.

Predsednik Hasan Rohani je svečano pustio u rad nova postrojenja i ponovio da ona nisu za vojnu upotrebu. „Mirni civilni atomski program je naše legitimno pravo, i sprovodićemo ga bez inostrane pomoći“, rekao je Rohani.

Rohani je pustio u rad nova postrojenja
Rohani je pustio u rad nova postrojenjaFoto: Iranian Presidency Office/WANA/REUTERS

Prema navodima iranske atomske organizacije AEOI, u poslednja četiri meseca je Iran obogatio 57 kilograma uranijuma na 20 odsto. Prema AEOI, nove centrifuge mogu da podignu taj stupanj na 60 odsto. Za proizvodnju atomske bombe se uran obično obogaćuje na 90 procenata. Prema Atomskom sporazumu, Iran je imao pravo na najviše četiri odsto.

Šatl-diplomatija u Beču

Nakon novih događaja, Evropska unija je zabrinuta za budućnost pregovora koji bi ove sedmice trebalo da se nastave u Beču. Administracija novog američkog predsednika Džozefa Bajdena načelno je spremna da opet pregovara, a diplomate EU deluju kao posrednici.

Kako je analizirao Zidojče cajtung, formula za obnavljanje atomskog dila zvuči jednostavno. „Sjedinjene Države povlače sankcije kojima je Tramp pokušao da udavi iransku ekonomiju. A Iran se opet pridržava svih ograničenja koje sporazum nameće njegovom atomskom programu i koja Teheran od maja 2019. redom krši. Ali rešenje te jednačine je ekstremno komplikovano, kažu pregovarači iz Evrope – uspeh nije garantovan.“

U tome ne pomaže ni navodni sajber-udar na iransku atomsku centralu. U Evropskoj službi za spoljne poslove su u ponedeljak saopštili da je to mogao biti „akt sabotaže“ o kojem postoje „različite interpretacije“. Prema viđenju Brisela, „nema alternative“ pregovorima.

Istovremeno tvrdolinijaši u Teheranu posle navodne sabotaže centrale u Natanzu opet vrše pritisak na predsednika Hasana Rohanija da prekine pregovore u Beču. „Gospodine Rohani, terorizam i pregovori ne idu zajedno“, piše u jednom članku iranske novinske agencije Tasnim.

Rohani je godinama na meti tvrdih klerika u svojoj zemlji. Prošle godine je jedan iranski poslanik čak tražio „smrtnu kaznu“ za predsednika jer bi opet da pregovara sa „večnim neprijateljima“ iz Sjedinjenih Država.

nr (dw, dpa, sz)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.