1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Arapsko proleće – islamističko leto

25. januar 2012.

Na današnji dan prošle godine stotine hiljada Egipćana izašle su na ulice Kaira i počele ono što se naziva Arapskim prolećem. Diktator je oteran sa vlasti, ali boljitka u ovih godinu dana nije bilo. Gde je Egipat danas?

https://p.dw.com/p/13pWx
Foto: dapd

Izbore su dobili islamisti, a ulice su i dalje pune nezadovoljnika koji traže odlazak vojnog režima. U čast godišnjice početka revolucije, taj vojni režim je zvanično ukinuo vanredno stanje u zemlji. Ipak, snage bezbednosti i dalje mogu da suzbijaju demonstracije i hapse pobunjenike – kao i tokom vanrednog stanja.

Stručnjak sa berlinskog Slobodnog univerziteta Hamadi El-Aouni smatra da je vanredno stanje prekinuto samo formalno – kao mali gest dobre volje novog režima. U praksi svaki nepodobni Egipćanin može biti označen kao „pobunjenik“ i uhapšen. „Počelo je Arapskim prolećem, a rezultiralo je islamističkim letom“, kaže El-Aouni.

Hamadi El-Aouni
Hamadi El-Aouni

Iščezla iluzija demokratskog Egipta

Mnogi su verovali da će svrgavanje Hosnija Mubaraka doneti demokratiju, pravdu i slobodu govora. Zato su pre tačno godinu dana hiljade ljudi prvi put izašle na trg Tahrir u Kairu. Žestoki protesti su oterali Mubaraka sa vlasti za samo tri sedmice – demokratije nema ni celu godinu kasnije.

Izbore su ubedljivo dobili islamisti – razne njihove grupacije osvojile su čak 70 odsto glasova. Najvažniju ulogu će igrati partija „Sloboda i pravda“ koja sebe označava umereno islamističkom, a sledeća najjača stranka okuplja radikalne islamiste. Iluzija demokratskog Egipta je iščezla, kaže ekspert nemačkih socijaldemokrata za spoljnu politiku Rolf Micenih. On priznaje da je i Evropa pomalo pala u euforiju i nije videla šta se u Egiptu sprema.

Ipak, Micenih podseća da i u Muslimanskom bratstvu postoje različita mišljenja, da ima mnogo mladih i kritički nastrojenih ljudi te da ni u Evropi demokratija nije stizala bez nedaća: „Verujem da mnogi Egipćani prihvataju islam kao važan istorijski i kulturni most u društvu. Ne verujem, međutim, da će na duže staze većina ljudi prihvatiti da religija dominira zemljom.“

Ekspert nemačkih socijaldemokrata za spoljnu politiku Rolf Micenih
Rolf MicenihFoto: DW

Ključna uloga vojske

Politikolog El-Aouni ne veruje da će se narod ozbiljnije pobuniti zbog religije. Građani će, smatra on, vrednovati novu vlast po tome da li će uspeti da zadrži nacionalno jedinstvo Egipćana i stvori socijalnu pravdu koja je obećana u kampanji. Mnogi mladi ljudi, posebno iz siromašnijih gradskih četvrti, nemaju perspektivu – a tada često nastupaju muslimanske grupe koje nude pomoć i podršku.

Ključnu ulogu mogla bi da odigra vojska koja praktično vlada državom od svrgavanja bivšeg diktatora. Vojni savet na čeku sa generalom Mohamedom Huseinom Tantavijem ostaće izvršna vlast do formiranja vlade, donošenja ustava i izbora novog predsednika. Do tada, Tantavi vodi Egipat gvozdenom rukom.

Glavnokomandujući egipatske vojske, general Husein Tantavi
Glavnokomandujući egipatske vojske, general Husein TantaviFoto: picture alliance/dpa

Istim onim demonstrantima koji su svrgavali Mubaraka sada poručuje da se sklone sa ulica: „Nećemo dozvoliti da palite Egipat“, kaže Tantavi, nazivajući vojsku kičmom društva. „Nećemo dozvoliti da se ta kičma lomi“, poručio je general.

Autori: Sabine Hartert –Mojdehi / Nemanja Rujević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković