1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Antarktička simfonija

Pauli, Marko14. april 2008.

Život na Antarktiku odvija se ispod morske površine. Sićušni rakovi i planktoni čine osnovu za jedinstven i kompleksan ekološki sistem u kojem foke i kitovi nalaze obilje hrane. Grupa naučnika sve to prati.

https://p.dw.com/p/DhHn
Podvodni svet koji sviraFoto: Alfred-Wegener-Institut

U danima bez vetra, dok na ledenoj površini vlada samo tom prostoru svojstvena tišina, pod večinim ledom buja život, proizvodeći neobičnu simfoniju zvukova. Upravo to je navelo istraživače iz Insituta Alfred Vegener da akustički istarže Antarktik, postavljajući nedaleko od nemačke polarne stanice jedan kontejner pod imenom - paloa - što na havajskom znači kit. Reč je o nekoj vrsti velikog stetoskopa kojim se osluškuju zvuci polarnog mora i života u njemu.

Stetoskop u moru

Mali Paloa kontejner stoji usred belog beskraja, na jednom glečeru koji se spušta u južno polarno more. Opremljen je podvodnim mikrofonima koji duboko ispod leda prisluškuju morske sisare.

Čuje se zvižduk jedne vrste foke koja roni i do 600 metara kako bi došla do hrane. Ponuda je velika ali i konkurencija. U zoni večnog leda na Antarktiku nalazi se jedan od najbogatijih ekoloških sistema sveta.

„Ima oblasti koje podsećaju na džunglu. Stalno se čuje neko pevanje i zviždanje...“

Doktor Olaf Bebel sa instituta Alfred Vegener u Bremerhafenu vodi grupu istraživača koja uz pomoć pomenutog kontejnera – palaoa - tokom čitave godine sluša zvuke morskih sisara. Grupa pod nazivom "Okeanska akustika" postavila je ovaj neprekidni podvodni radio program na svoj sajt.

Nepoznati zvuci

„Na osnovu određenih zvukova želimo da ustanovimo da li je reč o uvek istoj životinji ili o grupi. Da li se zvižduci foka koje su nastanjene ovde razlikuju od nekih drugih? Postoji li određeno godišnje doba kada se ove životinje pare, ili kada idu u potragu za hranom u druge oblasti? Tu se krug zatvara i biolozi pokušavaju da dobijene podatke interpretiraju u biološkom i ekološkom kontekstu.“

Ponekad se iz morskih dubina čuju zvuci koje je nemoguće pripisati ničemu do sada poznatom. Olaf Bebel nam pušta jedan takav zvuk.

„Počinje nečim što ja nazivam zviždukom...to je jedna vrsta foke ..to nam je poznato. Posle se čuje pucanje leda, a ovaj zvuk nam je nepoznat.... Trenutno za to nemamo nikakvo objašnjenje.“

Naučnici nemaju gde da se raspitaju – a pogotovu ne mogu sami da pogledaju o čemu je reč. Nalaze se na drugom kraju sveta u Bremerhafenu, dok mikrofoni vise u ledenom moru Antarktika.

Osim što nudi podatke istraživačima Palaoa ima i praktičnu namenu na licu mesta.

Prepoznati signale

„Ovo je zvuk koji proizvodi morski leopard – to je najopasnija životinja za ronioce u Antarktiku. Počeli smo da slušamo okolinu pre nego što se ronioci spuste u vodu kako bismo mogli da ih eventualno upozorimo.“

Palaoa može da meri i količinu odlomljenog leda. Naime manji lomovi leda mogu dosta dobro da se čuju i pod vodom i tako s obzirom na učestalost lomova može da se utvrdi uticaj globalnog zagrevanja na Antarktik. Zvuk koji sledi nema nikakve veze sa pucanjem leda – čuju se dva ogromna ledena brega koja su se, nošena obalskom strujom, ustremila jedan na drugog:


„Dešava se da se dva ledena brega veličine našeg grada sudare pri brzini od 5 km na sat. To je velika snaga i potrebno je neko vreme da se te ogromne sante leda zaustave. Takvi akustički fenomeni do sada nisu nigde zabeleženi.“

I tako je za naučnike iz Bremerhafena ledeno more Antarktika svakodnevno blizu kao da je tu u komšiluku – zahvaljujući malom kontejneru koji iz belog beskraja u gradić u nemačkoj šalje zvuke iz morskih dubina.