1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Interesi SAD u Iraku

Miodrag Šorić / dd30. jun 2014.

Zašto se SAD angažuje u borbi protiv ektremista ISIS-a u Iraku? Pre svega zbog sopstvene bezbednosti. A to da li će se Irak raspasti, Amerikancima je manje važno, smatra Miodrag Šorić.

https://p.dw.com/p/1CSYp
Miodrag Soric Studio Washington
Foto: DW

Popularnost američkog predsednika Baraka Obame trenutno je na niskim granama. Ali kada se radi o Iraku, on ima podršku naroda: Vašington ne bi trebalo da šalje kopnene jedinice u Irak, mišljenje je koje preovlađuje u anketama javnog mnjenja. Iz vašingtonske perspektive, Bagdad beznadežan slučaj. Američka vlada polazi od pretpostavke da će to biti platforma za ratove interesa između Irana i Saudijske Arabije. Izgleda da se taj sukob ne može rešiti vojnim putem. Zato je bolje i ne mešati se u njega. Samo kad ne bi bilo ekstremista ISIS-a koji kontrolišu sve veća područja Iraka, destabilizuju i Siriju, a na kratke ili duge staze mogu da predstavljaju opasnost i za Jordan, Liban, pa čak i Izrael. Zbog svega toga Amerika ne može taj region da prepusti sam sebi. Previše toga je u igri, a na kraju i bezbednost samih SAD. Jer ako islamisti budu iskoristili građanski rat u Iraku za organizovanje kampova za obuku terorista, Amerika neće ni moći ni smeti da okreće glavu.

Najkraće rečeno, upravo to je strateški cilj Amerikanaca: sprečiti da iz Zalivskog regiona bude ugrožena bezbednost SAD i njihovih saveznika. Na kraju je svejedno hoće li Irak dobiti jaku centralnu vladu ili će biti podeljen na tri dela, hoće li sever Iraka kontrolisati Kurdi, zapad suniti, a jug i Bagdad šiiti. Da li bi to de fakto bio raspad Iraka? Amerikanci su tu pragmatični. Potpredsednik Džo Bajden, koji je tokom prošle godine desetak puta telefonom razgovarao sa iračkim premijerom Nurijem Al-Malikijem i u više navrata se sa njim i lično sastajao, još 2006. godine predlagao je da se Irak podeli. Niko, međutim, ne može sa sigurnošću da odgovori na pitanje da li bi region u tom slučaju bio stabilniji.

Pripreme za najgori mogući scenario

Vašingtonu je, dakle, kratkoročno važno pre svega da oslabi ISIS, štaviše, da ga protera iz Iraka i regiona. Zbog toga se tamo šalju vojni savetnici, zbog toga SAD iza kulisa pregovaraju sa Iranom, zbog toga ministar spoljnih poslova Džon Keri pokušava da Saudijskoj Arabiji i drugim bogatim Zalivskim državama objasni da je pogrešno tolerisati ISIS ili ga čak finansijski podržavati.

Istovremeno, Vašington se priprema i za najgori mogući scenario koji glasi: ISIS neće moći da bude proteran i njihovi borci krenuće na Bagdad. Poznato je da Vašington u glavnom gradu Iraka ima najveću ambasadu sa oko 5.000 službenika. Ako iračka vojska zakaže, Amerika mora da bude spremna da u roku od samo nekoliko dana evakuiše svoje diplomate zajedno sa njihovim porodicama. To bi logistički trebalo da realizuje osam američkih ratnih brodova koji patroliraju u Persijskom zalivu. Ipak, dotle još nije došlo.