Alarmantno stanje medija u Hrvatskoj
23. oktobar 2009.Kada je o slobodi štampe u svetu reč, Evropa je daleko ispred ostalih kontinenata. Situacija sa medijima u kriznim područjima, afričkim državama u kojima vlada diktatura, zatim u Latinskoj Americi i Aziji, neuporedivo je lošija nego u Evropi. Mnoge novinare tamo proganjaju, zatvaraju, zabranjuje im se izražavanje mišljenja, rizikuju život zato što razotkrivaju korumpirane elite.
Međutim, aktuelni izveštaj „Reportera bez granica“ ukazuje na to da je potrebno kritički sagledati i Evropu. U istraživanju stoji da je ugrožena predvodnička uloga evropskih država kao čuvara slobode štampe. Razlog za to ni u kom slučaju nije državna cenzura, jer je ona nestala pre više od 20 godina, padom gvozdene zavese u postkomunističkim zemljama srednje i jugoistočne Evrope. Razlozi leže više u pritisku koji na medije vrše pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, političari i privrednici.
Kad uđu u EU, zaborave na reforme
To posebno važi za Bugarsku koja je i nakon tri godine od pristupanja Evropskoj uniji, na dnu evropske lestvice. Alarmantna je i situacija novinara u Hrvatskoj, zemlji koja bi 2011. godine trebalo da pristupi EU. Hrvatska je dramatično pala na listi „Reportera bez granica“, jer je nasilje nad novinarima koji istražuju povezanost organizovanog kriminala i politike učestalo i oni strahuju za svoj život.
Na dnu lestvice je i Turska, potom Slovačka u kojoj su usvojeni novi zakoni o medijima koji svima, pa tako i političarima koji smatraju da su bespravno kritikovani omogućavaju da zatraže iznošenje svog stava.
U izveštaju „Reportera bez granica“ oštro se kritikuje i Italija, jedna od šest članica osnivača EU, u kojoj je premijer Berluskoni jedan od najmoćnijih medijskih mogula, koji vrši pritisak na kritički nastrojenoj štampi.
Navedene činjenice pokazuju da je pristup EU ili izgled za članstvo bez sumnje podstaklo brojne reforme. Međutim, i samo članstvo u Uniji i liberalizacija medijskih tržišta, ni izdaleka nije garancija za stvarnu slobodu štampe. To posebno važi za zemlje srednje i jugoistočne Evrope koje čim uslovljavanja prestanu, gube želju za daljim reformama.
Autorke: Verica Spasovska / Belma Fazlagić
Odgovorni urednik:: Ivan Đerković