1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Aktuelni sistem nije održiv

Erik Albreht Šefild
7. jun 2017.

Stare industrijske regije na severu Engleske izvele su Veliku Britaniju iz EU. Upravo tamo ljudi na sopstvenoj koži osećaju sve veću nejednakost u zemlji. Par dana uoči izbora, iz Šefilda izveštava Erik Albreht.

https://p.dw.com/p/2eDrv
Foto: DW/E. Albrecht

Mleveno meso, krompir, malo sira – Pem je na internetu našla recept za skandinavske pljeskavice od tih sastojaka. Zato se danas u Spajers centru služe pljeskavice. Svakog petka, tim malog opštinskog centra u Šefildu spravlja ručak – za svakog ko hoće da dođe.

Za neke je to jedini topli obrok u nedelji. „Još pre 10 godina nikada ne bih pomislio da ćemo voditi narodnu kuhinju“, kaže Endrju Kil, sveštenik u Spajers centru. „Sada se otvaraju svuda, jer je potreba za tim velika“.

Arbutorn – jedna od najsiromašnijih opština

Arbutorn, gradska četvrt u Šefildu, spada u najsiromašnija naselja Velike Britanije. Svako drugo dete ovde raste u siromaštvu. U čitavom Šefildu, gradu sa pola miliona stanovnika, sada postoji 18 narodnih kuhinja. Spajers centar spada u manje među njima.

Nordengland vor der Wahl
Svakog petka - kuvano i toploFoto: DW/E. Albrecht

U Velikoj Britaniji se od 2013. bitno povećao broj ljudi koji nemaju dovoljno novca da se prehrane. Tada je konzervativna vlada Dejvida Kamerona reformisala sistem socijalne pomoći. Samo je Trasel trast, najveća mreža narodnih kuhinja, prošle godine opslužila  pola miliona ljudi.

Pri tome premijerka Velike Britanije Tereza Mej na prvi pogled ima dobre ekonomske rezultate. Britanska privreda je u pomenutom periodu imala rast veći od dva odsto godišnje. Stopa nezaposlenosti je jedna od najnižih u EU. No, radna mesta su poslednjih godina nastajala pre svega u sektoru niskog dohotka. A od rasta ni izdaleka nisu profitirali svi regioni.

Fondacija Rezolušn prenosi da je u toku najveći porast nejednakosti od 80-ih godina. Još tada je politika privatizacije i deindustrijalizacije za vreme premijerke Margaret Tačer posebno žestoko pogodila sever Engleske.

Nordengland vor der Wahl
Mnogi u Šefildu mogu da kupuju samo još u ovakvim prodavnicamaFoto: DW/E. Albrecht

„Bregzit“ u središtu debate

U predizbornoj kampanji, obe velike stranke su obećavale pravednije društvo. I pored toga, debata se kretala uglavnom oko izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, smatra Metju Flinders, politikolog na Univerzitetu u Šefildu: „Uopšte se nismo progurali do pitanja konkretne politike“. Flinders smatra da veliki broj građana oseća da se politika vodi mimo njih: „Ako političari ne počnu da se bave tom nejednakošću, pritisak će se i dalje povećavati“.

Taktičko glasanje

Li Mejdžor iz trusta mozgova za pitanja obrazovanja Saton trast, kaže da se ne povećava samo jaz između bogatih i siromašnih, već da opada i socijalna pokretljivost. On dodaje da je na području oko Šefilda posebno veliki broj ljudi sa malim šansama za poboljšanje standarda glasao za izlazak iz Evropske unije.

„Aktuelni sistem nije održiv“, kaže Mejdžor: „Britansko društvo će zahvatiti fundamentalna podela ako ništa ne učinimo“. On smatra da su upravo birači u tradicionalnim laburističkim uporištima kao što je Šefild bili rastrzani – ne znajući tačno za koju stranku da glasaju. Jer, Tereza Mej je uspela da uzurpira tvrd kurs izlaska iz EU za svoju stranku; Laburistima je zato bilo teško da se probiju do birača svojom verzijom pravednijeg društva.

Država zakazuje

U Spajers centru Anđela Maršal slaže pakete za životnim namirnicama za svoje klijente. „Tu su obično rezanci sa sosom, pirinač i meso iz konzerve“, kaže. Da nema ovog centra, mnogi ne bi znali kome da se obrate: „Država zakazuje. Zato smo im potrebni“.

Nordengland vor der Wahl
Da nema Spajers centra, mnogi ne bi znali kome da se obrateFoto: DW/E. Albrecht

„Mi smo industrijska zemlja, a ljudi nikada nisu imali ovako malo novca za hranu“, dodaje sveštenik Endrju Kil. On smatra da se u predizbornoj kampanji o tome premalo govorilo. I zato strahuje da će se situacija i dalje pogoršavati. Kil očekuje nova kresanja sredstava posle izbora.

Sadašnja vlada je najveći deo sredstava pomoći države zamrzla do 2019. godine. No, troškovi života rastu zbog slabog kursa funte. To bi moglo da dovede do daljeg smanjenja životnog standarda najsiromašnijih porodica.