Ajnštajnu spasena čast
25. februar 2012.Krajem septembra prošle godine naučnici CERN-a u Ženevi obavestili su javnost da su posmatrali neutrine koji su se možda brže kretali od svetlosti. To bi u pitanje dovelo teoriju relativiteta Alberta Ajnštajna iz 1905. godine.
Ali, provera eksperimenta sada je pokazala da je Ajnštajn ipak bio u pravu. Razlog zašto su se neutrini navodno kretali za 0,025 promila brže od svetla bila je greška u merenju. Moguće je da su grešku izazvali jedan neispravan svetlovodni kabl i aparat za sinhronizaciju podataka.
Bolje razumeti neutrino
Ekperimenti bi trebalo da budu ponovljeni u maju. U projektu OPERA naučnici Istraživačkog centra CERN u Ženevi "ispaljuju" neutrino kroz zemlju u smeru planinskog pojasa Gran Saso u Italiji. Tamo u jednoj podzemnoj laboratoriji uz pomoć detektora OPERA (Oscillation Project with Emulsion-tracking Apparatus) mere dolazak čestica. Neutrino je krajnje lagana čestica koja bez poteškoća prolazi kroz stene ili drugu materiju, pa tako i čovekovo telo. Ona retko dolazi u interakciju sa drugom materijom i nema električnog naboja.
Istraživački centar CERN
Naučnici u Ženevi stvaraju snop čestica koji je usmeren prema planinskom pojasu Gran Saso. Iz tog snopa koji se sastoji od različitih čestica samo čestice neutrino stignu do cilja udaljenog 730 kilometara. Cilj eksperimenta je u stvari da se dokaže oscilacija neutrina.
Radi se o teorijskoj pretpostavci koja nikada nije dokazana o promeni raznih tipova neutrina. Oscilacija pretpostavlja da neutrino ima masu, iako veoma malenu. Ako naučnici otkriju više o masi neutrina mogli bi bolje da razumeju i osobine drugih elementarnih čestica.
Neutrini "ispaljeni" iz Ženeve stižu do Gran Sasa za oko 2,4 milisekunde. Trenutak njihovog dolaska može u laboratoriji da se odredi sa tačnošću od 10 nanosekundi (0,000 000 010 sekunde). Udaljenost koju neutrini moraju da pređu određena je prema navodima CERN-a sa maksimalnim variranjem od 20 centimetara. Naučnici su na početka ekperimenta izmerili vreme leta oko 16.000 neutrina od Ženeve do Gran Sasa i dobili relativno veliku statističku sigurnost.
Odmah su postojale sumnje
Dok su jedni naučnici u septembru euforično reagovali na otkriće o brzini čestica, drugi su bili skeptični. "Teorija relativnosti je jedan od glavnih oslonaca fizike", izjavio je Johan Bijnens, fizičar sa univerziteta u švedskom Lundu. "Ako ona stvarno ne bi bila tačna imali bismo velikih teškoća da je se oslobodimo", rekao je Bijnens.
"Mora se biti oprezan", upozorila je i i Karen Hagner, fizičarka na Hamburškom univerzitetu i članica tima OPERA. Hagner se zato dugo protivila objavljivanju rezultata merenja.
Autori: Fabijan Šmit / Anto Janković
Odg. urednica: Ivana Ivanović