60 godina od ubistva Gandija
30. januar 2008.Kada je mladi advokat Gandi došao u Južnu Afriku verovao je on u pravdu i zakon , kako je učio u Londonu. Ali, on je bio suočen sa društvom u kojem je britaska kolonijalna vlast diskriminisala indijske doseljenike.
Nepravda na sopstvenoj koži
Kada ga je jednoga dana kontrolor belac samo zbog boje kože izbacio iz voza , ta nepravda ga je toliko zaprepastila, da je od tog momenta želeo da se bori samo protiv rasne diskriminacije, kaže istoričarka Djita Darampal Frik iz instituta za Južnu Aziju u Hajdelbergu. Gandi je svoje sugrađane pozvao na otpor mirnim putem, protiv državnog nasilja i nepravde: "Bilo mu je stalo do integriteta čoveka, on je to nazivao istinom - život u harmoniji sa sredinom, sa ostalim ljudima."
Dvadeset godina kasnije vratio se u Indiju i preuzeo vođstvo u indijskom nacionalnom kongresu koji je težio nezavisnosti zemlje .Mnogi potlačeni ljudi Gandija su doživljavali kao simbol slobode i otpora. Njegova poruka ulivala im je hrabrost , kaže Rada Bat, predsednik Gandijeve zadužbine za mir u Nju Delhiju.
Gandi je često izazivao kolonijalne gospodare.Pozivao je na civilnu neposlušnost i organizovao bojkot britanskih proizvoda , na primer odeće proizvedene u Mančesteru. Britanci su ga stalno bacali u zatvor, a on je uvek nastavljao borbu za nezavisnost.
Nezavisnost Indije
15. avgusta 1947 ostvario je on svoj cilj: indijsku nezavisnost. Istovremeno je to bio i njegov kraj.Gandijev poznavalac Rada Bat: "Hteo je da Indiju oblikuje po svojoj zamisli, a ona je bila sasvim drugačija od onoga što je kasnije nastalo."
Nezavisnost je za sobom povukla podelu subkontinenta na hinduističku Indiju i muslimansku državu Pakistan.U nezapamćenom nasilju hiljade ljudi su izgubili život, a milioni domovinu.Gandi je samo nekoliko meseci nakon proglašenja nezavinosti 1948 godine ubijen u Nju Delhiju.