Šta od Hrvatske očekuju nemački investitori? | Politika | DW | 05.06.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta od Hrvatske očekuju nemački investitori?

Približava se 1. jul, istorijski datum, kada Hrvatska postaje članica Evropske unije (EU). Kako će se taj momenat odraziti na hrvatsko-nemačke privredne odnose i šta priželjkuju nemački investitori?

default

Nemačko-hrvatski privredni odnosi

Reforme, reforme i samo reforme – to je glavni zahtev koji Hrvatskoj upućuje većina nemačkih stručnjaka i privrednika, kada je reč o podsticanju stranih ulaganja u Hrvatsku. Oni kažu da je u okviru hrvatskih priprema za EU stvarno mnogo učinjeno, ali da to još uvek nije dovoljno.

Strana ulaganja se uvek iznova pominju kao čarobna formula za izlazak Hrvatske iz recesije. Jer, nezaposlenost u zemlji je velika, a kriza je tako „duboka“ da za privatne domaće investicije ostaje vrlo malo prostora. Čak je i Nemačko-hrvatska industrijska i trgovačka komora rezultate svog ovogodišnjeg privrednog istraživanja objavila pod naslovom „Hrvatskoj privredi hitno su potrebna ulaganja“.

Biće novih radnih mesta

Ost Ausschuss der Deutschen Wirtschaft

Eckhard Cordes

„Hrvatska je u ne baš jednostavnim uslovima proteklih godina preduzela velike napore u ispunjavanju kriterijuma EU. To će doneti plodove i u obliku novih radnih mesta, u to sam siguran“, optimističan je predsednik Nemačkog odbora za saradnju sa istočnom Evropom dr Ekhard Kordes.

Kevin Kerner, analitičar nemačke banke „Deutsche Bank“, kaže da je ulazak u EU jako važan korak ulaska na zajedničko evropsko tržište. Za ulagače to konkretno znači da mogu da računaju sa tim da će se Hrvatska pridržavati evropskih 'pravila igre'.

"Srednjoročno se polazi od toga da će to pozitivno uticati na investicije. Za zemlju poput Hrvatske strana ulaganja su vrlo važna jer predstavljaju stabilan dotok novca“, kaže Kerner.

Nužne su strukturne reforme

Kevin Körner Researchabteilung Deutsche Bank

Kevin Körner

Ali samo članstvo u Uniji i novi momenat pravne sigurnosti ulagačima nisu dovoljan argument. Od Hrvatske se očekuju strukturne reforme. Prema mišljenju analitičara Dojče banke, nužne su daljnje mere za suzbijanje korupcije i reforme tržišta rada, posebno fleksibilnosti, cene rada i starosne granice za odlazak u penziju. Kerner priznaje da su te reforme „krajnje osetljiva tema“, ali ističe da su one „vrlo nužne“.

Za atraktivnost neke zemlje za strane investitore nisu važni samo radnopravni propisi i cena rada, nego i dobra infrastruktura, pravna sigurnost, blizina velikih tržišta, stručnost radne snage i produktivnost. A iz istraživanja Nemačko-hrvatske industrijske i trgovačke komore proizlazi da i hrvatski i nemački ulagači od Hrvatske očekuju i „predvidljivost, konkurentne mere u ulaganjima, efikasnu javnu upravu i pozitivan stav prema ulagačima uopšte“.

Bez obzira na sve zamerke, dr Kordes je siguran: „Zbog kvalitetnog obrazovanja i geografske blizine Nemačkoj, Hrvatska nudi zanimljive mogućnosti i sigurno može nešto pokrenuti ako ponudi atraktivnu politiku doseljavanja.“

Koristiti iskustva drugih

Hrvatska će ulaskom u EU dobiti i olakšan pristup zajedničkom evropskom tržištu. Nakon Italije, Nemačka je trenutno najvažniji hrvatski trgovinski partner. Ali bilans je prilično jednostran: nivo spoljnotrgovinske razmene između Hrvatske i Nemačke iznosi tri milijarde evra, od čega na nemački izvoz u Hrvatsku otpada 2,2 milijarde.

Predsednik Nemačkog odbora za saradnju sa istočnom Evropom uveren je da u nemačko-hrvatskim trgovinskim odnosima ima i te kako prostora za unapređenje, i to pogotovo za povećanje hrvatskog izvoza u Nemačku. A što se tiče plasmana roba i usluga iz Hrvatske na evropskom tržištu, on preporučuje iskustva država koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine.

Prema raznim statistikama, u Nemačkoj živi više od 230.000 hrvatskih državljana, neki od njih već u trećoj generaciji. A procenjuje se da približno toliko ima i nemačkih državljana hrvatskog porekla. Mogu li oni biti veza između kultura i u privredi? „Definitivno. Hrvati u Nemačkoj su odlični posrednici između naših kultura. Važno je znati kako druga strana razmišlja, kako bi se podsticalo međusobno razumevanje“, odgovara Kordes.

Autor: Andrea Jung-Grim
Redakcija: Jakov Leon