1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta je sa zločinima nad Srbima u BiH?

Nakon deklaracije o Srebrenici, skupština Srbije priprema i Deklaraciju o zločinima počinjenim protiv Srba na području bivše Jugoslavije. Šta o zločinima nad Srbima u BiH govore organizacije iz Republike Srpske?

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu

"Na sudovima je da procjenjuju ko je i u kojoj mjeri počinio zločine u BiH", kaže predsednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Mitrović za DW iznosi okvirne podatke kojim ova organizacija raspolaže uz napomenu da se, kada govori o broju srpskih žrtava na određenim područjima, podaci odnose na vojnike i civile.

Mitrović ističe da je podatke o počinjenim zločinima početkom rata u BiH teško prikupiti. Govoreći o zločinima koji su u tom periodu počinjeni nad Srbima, priseća se 26. marta 1992. godine, "kada su hrvatski bojovnici upali u Sijekovac kod Bosanskog Broda i ubili najmanje 25 ljudi, većinom civila".

"3. i 4. aprila hrvatske snage u Kupresu su ubile oko 40 Srba", kaže Mitrović, dodajući da je početkom rata u BiH "bilo i zločina nad Srbima u Hercegovini u mjestima Ravno i Malovan". Sukobi u ovim mestima su, prema njegovim rečima, "otvorili vrata tragičnijim događajima koji su potom uslijedili". "Onda dolazi ta nesretna Dobrovoljačka ulica", ističe predsednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a, dodajući da je u koloni JNA tada poginulo oko 45 vojnika, 73 je ranjeno dok je oko 200 zarobljeno.

Stradanja Srba na sarajevskom području

Sarajevo

Sarajevo

"Sarajevo je otvorena knjiga, i mi smo se ponadali da će pitanje zločina u ovom gradu riješiti posebna komisija koja je i formirana, ali zbog raznih opstrukcija ništa nije uradila", kaže Mitrović. "Naše su procjene da je na sarajevskom području tokom rata stradalo od 6.500 do 10.000 Srba" ističe Mitrović, naglašavajući da "nerado govori o procjenama kada je u pitanju Sarajevo".

Ova organizacija prikuplja i podatke o Brčanskoj Malti i stradanju vojnika JNA pri povlačenju iz Tuzle. Okružni sud u Beogradu osudio je Iliju Jurišića iz Tuzle na 12 godina zatvora zbog "upotrebe nedozvoljenih sredstava borbe" prema krivičnom zakonu bivše SFRJ. Pred sudom u Tuzli vodi se proces protiv Izeta Smajića koji je, prema optužnici, 15. maja 1992. prišao ranjenom vojniku JNA na raskrnici Brčanska Malta, pucao u njega i naneo mu teške telesne povrede.

Mitrović tvrdi da je zločina nad Srbima bilo i na području srednje Bosne. Sud BiH je, zbog ratnih zločina u opštini Visoko, osudio Niseta Ramića na 30 godina zatvora. Okrivljeni je u naselju Hlapčevići ubio četiri zarobljena srpska civila. Zbog ratnih zločina nad bosanskim Hrvatima i bosanskim Srbima na području srednje Bosne, tačnije u zoni odgovornosti 3. korupsa bivše Armije BiH, po komandnoj odgovornosti su osuđeni ratni komandant 3. korpusa Enver Hadžihasanović i oficir Armije BiH Amir Kubura.

Zločini pripadnika jedinice El Mudžahid

Srpsko groblje u Bratuncu

Srpsko groblje u Bratuncu

Zbog zločina nad zarobljenim vojnicima BiH, koje su počinili pripadnici odreda El Mudžahid na području opštine Zavidovići, Haški sud je na osnovu komandne odgovornosti, prvostepenom presudom, na tri godine zatvora osudio bivšeg komandanta Armije BiH Rasima Delića. Zločini su počinjeni u logoru Kamenica kojim su upravljali vojnici Armije BiH iz sastava odreda El Mudžahid. Po komandnoj odgovornosti, optužnica Rasima Delića tereti i za ratne zločine nad zarobljenim srpskim vojnicima na području Ozrena, odnosno Vozuće.

U Srebrenici i Bratuncu je, prema podacima Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, od 1992. do 1995. godine stradalo oko 3.200 srpskih vojnika i civila. "Poznati su upadi Naserove vojske u srpska sela kao što se to desilo u Bjelovcu 1992. godine, gdje je ubijeno između 50 i 60 Srba, a sličnu je sudbinu zadesilo oko stotinjak srpskih sela na području Bratunca i Srebrenice", kaže Mitrović.

Bivši komandant jedinica Armije BiH u Srebrenici Naser Orić oslobođen je u Haškom sudu optužbi za bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela i ubistva. Neki od zločina počinjenih nad Srbima u istočnoj Bosni procesuirani su pred Sudom BiH. Državni sud je Veiza Bjelića iz Vlasenice, koji je priznao krivicu, proglasio krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Cerskoj, te mu izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 godina.

Logor Čelebić i masovna grobnica u Mrkonjić Gradu

Mitrović kaže da je zločina nad Srbima bilo i u opštini Konjic, zatim u logoru Čelebić, a Haški sud je komandanta ovog logora Zdravka Mucića osudio na 9 godina zatvora. Zbog ratnih zločina nad Srbima u ovom logoru osuđeni su i Hazim Delić i Esad Landžo.

Predsednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske podseća i na "upade Hrvatske vojske i Armije BiH u Mrkonjić Grad krajem rata". "Tu je i najveća masovna grobnica srpskog življa sa 181 ubijenim, većinom civila", kaže Mitrović, napominjući da je ekshumacija posmrtnih ostataka iz ove grobnice počela 1996. Mitrović tvrdi da je na području BiH pronađeno 1.400 grobnica sa "jednim ili više tijela srpskih vojnika ili civila".

Pred Sudom BiH u toku je postupak protiv bivših pripadnika 5. korupusa Armije BiH Mehura Selimovića, Adila Ružnića i Emira Mustafića zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na području Bihaća. Oni su, prema optužnici, "pomagali i podstrekavali zatvaranje ratnih zarobljenika i civila", a zarobljenici su, kako se navodi, zatvarani u prostorije Kasarne "Adil Bešić" u Bihaću, u Fabrici plastike u Petrovcu i u drugim mjestima.

"Prema zvaničnim podacima, 1775 osoba iz Republike Srpske se vode kao nestali, a među njima je najveći broj Srba", kaže Mitrović. Dodaje kako je u proteklom ratu u BiH stradalo između 30.000 i 35.000 srpskih vojnika i civila.

Mitrović je u razgovoru za DW naglasio značaj saradnje organizacija i institucija koje se u oba entiteta BiH bave istraživanjima i prikupljanjem podataka o ratnim zločinima, ističući pri tome kako treba unaprediti saradnju sa Dokumentaciono-istraživačkim centrom kojeg vodi Mirsad Tokača. Prema obrađenim podacima ovog Centra u BiH je tokom proteklog rata stradalo oko 99.000 ljudi, 66 odsto su Bošnjaci, 25 odsto Srbi, osam Hrvati i jedan odsto ostale etničke grupe.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: N. Jakovljević

  • Datum 03.04.2010
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/MmWO
  • Datum 03.04.2010
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/MmWO