Zašto je proizvodnja duvana u Hercegovini zabranjena?

"U mojoj porodici duvan se sadio od mojih pradedova, a u grudsko područje stigao je čak 50 godina pre vinove loze. Ali, danas je stanje u ovoj poljoprivrednoj delatnosti potpuni haos. Nekada su otkupne stanice postojale u Trebinju, Ljubuškom, Stocu, Čapljini, Posušju, Širokom Brijegu...Danas su sve propale, zatvorene i, slučajno ili ne, gorele su od požara i po nekoliko puta", kaže Gojko Pezer iz mesta Pogana Vlaka u opštini Grude za DW.

Ovaj hercegovački proizvođač duvana već godinama se bori 'potiv vetrenjača' ali i ove godine sa uzgaja duvan na nekoliko njiva iako je, kako sada stvari stoje, celokupna proizvodnja duvana u Hercegovini nezakonita: Naime, oni ne mogu da se registriruju u Hercegovini kao proizvođači jer ne postoje otkupljivači.

"Nemamo otkupnih stanica, nemamo zakona koji bi nam omogućio da se ovde registrirujemo kao proizvođači duvana. To možemo jedino još u Orašju i Bijeljini. Zato smo svi mi za državu - kriminalci. U svakom trenutku policija može da nam uništi rasadnike, zasađeni duvan ili naše sušare, a mnogima od nas se sudi ili su već kažnjavani. Na to je danas spalo naše 'zlato'", kaže ovaj bivši inženjer.

Ipak još više će saditi 

On, kao i njegov kolega Ambrozije Leko neće da odustanu od duvana nego će kod političara insistirati na donošenju zakona kojim bi se proizvodnja duvana u Hercegovini legalizovala. Njih dvojica su među 60-ak ljudi iz ovog kraja protiv kojih se vodi ili se vodio sudski postupak zbog nezakonite trgovine duvanom.

"Politika se mora pozabaviti i doneti zakone. Duvanari nisu kriminalci, a duvan se sadi iz potrebe za životom. Samo tražimo da na svojoj zemlji uzgajamo duvan i da se registrirujemo kao proizvođači duvana. Sramota je kako se u duvanu ne vidi značaj za zapošljavanje i celokupnu ekonomiju u Hercegovini pa tako i državu i to u vremenu kada tehnologija omogućava lakšu proizvodnju", smatraju obojica.

Uprkos svemu, kažu da će sledeće godine posaditi - još više duvana.

Revitalizacija proizvodnje, ali kada?

Zlatno doba proizvodnje duvana za vreme Austro-Ugarske ali i bivše Jugoslavije među duvanarima se još prepričava, a ostaci kamenih zgrada otkupnih stanica još svedoče o važnosti duvana za život nekadašnjeg hercegovačkog poljoprivrednika. Danas su skoro svakodnevne vesti iz Uprave za indirektno oporezivanje o zapleni duvana i prodaji 'na crno'.

Važnost proizvodnje duvana ali i veliki, nerešen problem vide i merodavni u vlasti. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije za DW je to i potvrdio.

"Mi imamo problem s proizvodnjom duvana. Ugasila se i u stečaju je i poslednja otkupna stanica duvana u Hercegovini i problem su otkupljivači. Nama je interes revitalizacije proizvodnje i u tome vidimo primarni razvoj poljoprivrede, pored sadnje smilja, povrća i voća. To će svakako biti ekonomski zamah u Hercegovini", zaključuje ministar Jović za DW.

Plan za revitalizaciju proizvodnje duvana u Hercegovini postoji i među stručnjacima u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar koji je i pravni naslednik nekadađnjeg Duvanskog instituta Mostar, osnovanog daleke 1961. godine.

Škija 'na crno' sve traženija

Marko Ivanković, upravnik Federalnog agromediteranskog zavoda već duže vreme ima ideju kako proizvodnju duvana učiniti značajnim, ekonomskim pokretačem, a hercegovačkim duvanarima vratiti dostojanstven život.

"Otvaranje tržišta i smanjenje otkupnih cena je učinilo svoje. Projektna ideja je legalizirati i revitalizirati proizvodnju hercegovačkih sorti duvana i zainteresirati ulagače-otkupljivače koji u tome vide ekonomsku korist. Uveren sam da bi visokokvalitetan duvan iz Hercegovine i proizvodi od duvana imali svoje mesto na tržištu", smatra Ivanković.

Međutim, prema njegovoj proceni, od ideje do realizacije projekta potrebne su tri godine i zainteresovani ulagač. No, hercegovački duvanari kažu da nemaju toliko vremena.

"Mi moramo živeti i mukotrpnim i teškim radom hraniti naše porodice, a od političara tražimo da rade svoj posao - donose zakone za svoje građane, a ne da ih pretvaraju u kriminalce", zaključuju hercegovački duvanari s početka priče. U međuvremenu, kvalitetna, zlatna hercegovačka 'škija' od 15 KM po kilogramu, za razliku od skupih cigareta od 5 KM po kutijici, beleži sve veću potražnju. Pa čak i uz stalnu pretnju zaplene duvana i visoke novčane kazne ili čak i - zatvora.