1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta je Tramp zapravo hteo?

Mihael Knige Vašington
11. decembar 2017.

Varljiva stabilnost u odnosu Izraela i Palestinaca je prošla, Hamas poziva na novi intifadu nakon Trampove odluke da prizna Jerusalim za glavni grad Izraela. Mnogi se pitaju: zašto je to Trampu uopšte trebalo?

https://p.dw.com/p/2p6pG
Karikatur von Sergey Elkin - Trump und Twitter

Sve je veći i šareniji hor kritičara odluke američkog predsednika Donalda Trampa da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela te da tamo premesti ambasadu iz Tel Aviva. Glavni partneri poput Nemačke, Francuske i Britanije kritikuju odluku, arapski svet – tu su suniti i šiitski Iran složni – govori o sahranjivanju mirovnog procesa.

Nije bolje ni u samoj Americi: pojedini mediji podsećaju na ankete prema kojima je između 70 i 80 odsto pripadnika velike i uticajne jevrejske zajednice u SAD protiv priznanja Jerusalima u ovom trenutku. Njujork tajms je pitao jedanaest bivših američkih ambasadora u Izraelu – koje su postavljale i demokratske i republikanske administracije – i devetoro se izjasnilo protiv Trampove odluke.

Pitanje je stoga logično: zašto bi Trampova administracija prekršila decenijski tabu kada, na prvi pogled, time nema šta da dobije osim oštrih kritika i sukoba na Bliskom istoku?

Za domaću publiku

„Vrlo je jednostavno – to je potez usmeren na njegovu evanđelističko-hrišćansku bazu birača“, kaže nam Martin Indajk, bivši specijalni izaslanik SAD za izraelsko-palestinske odnose i bivši ambasador u Izraelu.

Pročitjte još: SAD i dalje imaju štap i šargarepu

Stiven Špigel, direktor Centra za razvoj Bliskog istoka pri univerzitetu UCLA, saglasan je sa tom ocenom. Dodaje da je ovo za Trampa bio relativno lak način da zadovolji konzervativne hrišćane i Jevreje koji spadaju u njegove birače. Uostalom, priznanje Jerusalima je obećavao i u kampanji. Dok mu je na drugim poljima uglavnom potrebna podrška Kongresa – a nje uglavnom nema uprkos republikanskoj većini u oba doma – ovde je mogao da dela sam.

Berlin - Demonstranten gegen Trumps Entscheidung Jerusalem als Israels Hauptstadt anzuerkennen
Protesti i u BerlinuFoto: Reuters/A. Schmidt

Ali Špigel se osvrće na još jedan mogući razlog koji po sebi nije sulud: potrebno je bilo, naime, prodrmati stvari, radikalno promeniti višedecenijski pristup SAD problemu s obzirom da on do sada nije doveo do ozbiljnih mirovnih pregovora, a kamoli rešenja. „Prodrmati stvari, izaći sa boljom idejom – to je u redu, ali ovaj potez nije bio to, posebno jer nije pomenuto da će Istočni Jerusalim biti priznat kao prestonica Palestinaca“, kaže on za DW.

Kraj ugleda na Bliskom istoku

Oba naša sagovornika kritikuju način na koji je Tramp doneo i saopštio odluku. Time je, ističe Stiven Špigel, torpediran relativni ugled koji je Tramp uživao na Bliskom istoku čime su i SAD jedno vreme bile shvaćene kao najozbiljniji posrednik u pregovorima. „Obamu na Bliskom istoku generalno nisu voleli pa je Tramp od toga profitirao. Tamo nije dobijao niske ocene za svoju politiku kao u drugim delovima sveta. Ovime je i to pokvario.“

Pročitajte još: „Tramp ne zna šta radi“

Odluka o Jerusalimu tako zapravo poništava ostatak bliskoistočne strategije, kaže bivši ambasador Indajk. „Trampovi saradnici su pokušali da sve predstave kao deo mirotvorne strategije, ali odluka ja toliko neizbalansirana da se morao očekivati bes Palestinaca.“ Odluka je, dodaje on, u velikoj meri simbolična jer ambasada neće moći da se prebaci još godinama. „Ali na Bliskom istoku simboli raspaljuju konflikte.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android