1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šengen za BiH najkasnije do oktobra

11. mart 2010.

Građani Bosne i Hercegovine dobiće bezvizni režim i to najkasnije do oktobarskih izbora, jer je zemlja ispunila sve potrebne uslove, izjavio je u Briselu predsednik Saveta ministara BiH Nikola Špirić.

https://p.dw.com/p/MPP5
Bez vize u EU najkasnije od oktobraFoto: DW

Predsednik Saveta ministara BiH Nikola Špirić, obavestio je, tokom razgovora u Briselu, evropsku komesarku zaduženu za unutrašnja pitanja, Sesiliju Malstrom, da je Savet ministra BiH imenovao rukovodioce granične policije i Agencije za koordinaciju policijskih tela i odredilo sedišta Agencije za borbu protiv korupcije i Agencije za koordinaciju policijskih tela. Time su i zvanično ispunjeni i poslednji uslovi neophodni za dobijanje bezviznog režima za građane BiH.

Nikola Špirić nije želeo da prejudicira datum dobijanja bezviznog režima, ali je istakao da će to svakako biti pre oktobarskih izbora u BiH. Naglasivši da zna da procedure odlučivanja u Briselu nisu jednostavne, Špirić je ipak dodao da se nada da BiH raspolaže argumentima koji će ubrzati proceduru donošenja odluke o bezviznom režimu:

„Moja je molba bila da komesaraka Malstrom, svojim ličnim i autoritetom svoje funkcije, pokuša sve kako bi dobili bitku sa vremenom i tako skratili period do prvog izveštaja Evropske komisije. Ja sam ubeđen da će u tom izveštaju biti argumenta sa kojima će ona moći da izađe pred 27 ministara zemalja članica i da kaže da je BiH ispunila sve uslove iz Mape puta i da građani BiH treba da budu na bezviznom režimu.“

Bosnischer Premierminister Nikola Spiric
Nikola Špirić u BriseluFoto: AP

Nikola Špirić izjavio je da se nada da će prvi, preliminarni, izveštaj Evropske komisije biti gotov pre Uskrsa.

BIH nije zemlja iz koje će dolaziti azilanti

Posle razgovora sa komesarkom za unutrašnja pitanja EU, Bosni i Hercegovini je poručeno da na njenom putu ka bezviznom režimu neće biti novih uslovljavanja, niti će se odluka o sudbini „belog šengena“ za građane BiH vezivati za odluku o stavljanju i Albanije na bezvizni režim.

Kada se pak govori o problemu potencijalnih političkih azilanata, koji se pojavio posle stavljanja Makedonije i Srbije na bezvizni režim, predsednik Saveta ministara Nikola Špirić, smatra da EU neće imati sličan problem sa BiH, niti bi to trebalo da utiče na pozitivnu odluku o „belom šengenu“ za građane BiH:

„Ubeđen sam da BiH nije zemlja iz koje će dolaziti politički azilanti, ali ostaje da radimo zajedno sa Evropom na tom pitanju. Mi nismo zemlja koja se raduje lošim vestima iz regiona, niti smo pozivali Brisel da druge zemlje sačekaju dok mi ispunimo uslove i mislim da isti princip mora biti primenjen i na BiH.“

Ističući da će proširenjem Evropska unija doći na granicu sa Bosnom i Hercegovinom, Nikola Špirić pozvao je EU da već sada počne zajednički rad na uslovima iz Šengena te da će se BiH truditi da bude siguran partner u tom poslu.

Die schwedische Europaministerin Cecilia Malmström
Sesilija MalstromFoto: picture-alliance/dpa

BiH mora da se više okrene sebi

Tokom razgovora koji su vođeni između komesara za proširenje EU Štefana Filea i predsednika Saveta ministara BiH Nikole Špirića, istaknuta je i potreba implementacije presude Suda za ljudska prava u slučaju „Finci i Sejdić“. Implementacija te presude bi, prema mišljenju Špirića, poslala jasnu poruku da postoji unutrašnji kredibilitet u zemlji u kojoj mora postojati jednakost za sve građana, da biraju i budu birani.

Tokom posete Briselu, a komentarišući očekivanja od predstojećeg Sarajevskog samita Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, zakazanog za jun ove godine, Nikola Špirić je izjavio da je 15 godina posle Dejtona, BiH potrebno da se više okrene i veruje sebi:

„BiH je umorna od bezuspešnih pokušaja i praznih rezolucija koje ne pomažu zemlji. Nadam se da će političke elite unutar zemlje shvatiti da Bosna i Hercegovina mora sama da rešava izazove koji stoje pred njom, koristeći pritom dobre usluge koje dolaze izvana.“

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Ivan Đerković