1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šansa „na određeno“ ili trgovina robljem?

1. maj 2010.

U subotu se obeležava Prvi maj – Praznik rada. Na sve zemlje sa kapitalističkim sistemom, globalizacija i nove tehnologije su ostavile traga: sve je više radnih mesta „na određeno“, a teže se dolazi do stalnog posla.

https://p.dw.com/p/NBzu
Protest u roboj kući Karštat u Diseldorfu
Protest u roboj kući Karštat u DiseldorfuFoto: AP

Skoro polovina zaposlenih u Nemačkoj ima ugovor na određeno vreme. U poslednjih deset godina dupliran je broj radnika koje firme angažuju na određeno, kraće vreme, ili tzv. privremenih radnika. Sada ih je oko milion, a očekuje se da će ih u skorije vreme biti oko dva i po miliona – to je prognoza nemačkog Saveznog zavoda za statistiku. Sve to sa sobom nosi i niže plate i manje prava radnika:.

„Nije to nikakva ’đavolja rabota’ – to što poslodavci rade je nehumano. Ljudi se eksploatišu. To je novi oblik trgovine robljem“, ukazuje predstavnik nemačkog Saveznog sindikata Andreas Kosizki.

Više radnih mesta…

Nekada je posao bio sigurniji
Nekada je posao bio sigurnijiFoto: ullstein bild - Bernd Lohse

Svakako da „trgovina robljem“ nije bila ni na kraj pameti koaliciji socijaldemokrata i zelenih, kada je 2004. godine, tada još pod kancelarom Gerhardom Šrederom, „olabavila“ stroge nemačke zakone o radu. Poslodavcima je tada trebalo pomoći i omogućiti im da fleksibilnije reaguju na krizne situacije.

„Ko god kritikuje taj novi sistem, mora da razmisli i da li je možda pre toga bilo još gore“, upozorava Hilmar Šnajder iz Instituta za budućnost rada.

Baš zahvaljujući mogućnosti privremenog angažovanja radnika, u poslednjih pet godina otvoreno je oko milion novih radnih mesta. „Mi zapošljavamo 60 ljudi i da nije bilo mogućnosti angažovanja radnika na određeno vreme, morao bih 20 njih da otpustim“, kaže Tomas Majer, direktor jedne firme za proizvodnju plastike.

…ali niže plate

A danas je na određeno
A danas je na određenoFoto: AP

Međutim, prema istraživanju Instituta za rad i kvalifikacije, samo deset procenata radnika na određeno vreme kasnije dobije stalni posao. Političari to nisu baš tako zamišljali. „Danas imate posao, a sutra ste na ulici. Mi to ne može da tolerišemo. Kažu: ’Kriza prolazi’, ali mi to ne vidimo tako. Neki se ponovo zapošljavaju, ali samo na određeno vreme“, kaže predstavnik sindikata Kosizki.

Ono što je zamišljeno kao rešenje za prelazni period, u međuvremenu je postalo uobičajena stvar. Finansijske uštede za preduzeća su ogromne; otvoren je veliki broj slabije plaćenih radnih mesta. Sindikati, međutim, osporavaju te pozitivne efekte koji su ljudima, koji bi u suprotnom ostali nezaposleni, omogućili posao.

„Mnogi su se zaposlili u sektoru usluga, a sindikati tu nisu dobro organizovani. Rezultat svega toga jeste slabija zaštita radnika i zato se oni bore za veće plate, a to nije lako“, objašnjava Hilmar Šnajder iz Instituta za „Budućnost rada“.

Plate privremeno zaposlenih radnika niže su za 30 odsto od nemačkog proseka. Nemački sindikat protestuje. „Ono što sindikat ne želi jeste stvaranje dve klase radnika u jednom preduzeću“, kaže Andreas Kosizki.

U drugim evropskim državama situacija je ipak bolja. U Francuskoj je radnicima na određeno vreme obezbeđena i tzv. „premija za rizik“ u visini od deset odsto, u Holandiji im je garantovano da će im ugovor posle šest meseci biti produžen, a u Austriji, Danskoj i Švajcarskoj štite ih kolektivni ugovori.

Autori: Volfgang Dik / Ivan Đerković

Odg. urednik: Nemanja Rujević