1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Čuvajte sami svoju decu – za 150 evra

Vera Kern / sb30. jul 2014.

Pre godinu dana, nemačka vlada je uvela naknadu od 100 evra mesečno za roditelje koji decu do tri godine starosti ne upisuju u jaslice. Sada bi taj iznos trebalo da se poveća. Ta mera ima i svoje žestoke protivnike.

https://p.dw.com/p/1ClvH
Symbolbild Kita Betreuungsanspruch Schnuller
Foto: picture-alliance/dpa

Gde dete najradije provodi prve tri godine svog života? Samo kod kuće ili i u jaslicama? To je u Nemačkoj postalo gotovo metafizičko pitanje. Pre godinu dana, tadašnja nemačka vlada je uvela naknadu za roditelje koji ne upisuju decu u jaslice. Ona je najpre iznosila 100 evra mesečno, a od 1. avgusta bi trebalo da bude podignuta na 150 evra mesečno. Kritičari su još prilikom uvođenja ove mere govorili da će naknada biti dobar povod za siromašnije porodice da okrenu leđa jaslicama i ostave decu kod kuće. Što znači – i da deci uskrate rano obrazovanje i učenje jezika. Jedna nova studija je potvrdila tu bojazan.

Ukidanje nerealno

„Lako je bilo predvideti da će imigrantske porodice i one sa niskim obrazovnim nivoom iskoristiti mogućnost da dobiju 100 evra“, kaže za DW Bernd Zigelkov, osnivač hrišćanske organizacije za pomoć deci i mladima Arhe. „Kada nema dovoljno novca, 100 evra su interesantna suma“ – za roditelje koji se bore za egzistenciju, pitanje dobrog staranja nije tako važno, dodaje Zigelkov.

I političari smatraju da je kritika bila opravdana. „Naknada za staranje o deci kod kuće je apsolutna besmislica“, rekla je predsednica poslaničkog kluba Zelenih u Bundestagu Katrin Gering-Ekart za list Kelner štat ancajger. Ona je dodala da ta naknada pruža pogrešne podsticaje i sprečava stručan rad sa malom decom. Zamenica predsednika poslaničkog kluba Socijaldemokrata Karola Rajman zalaže se da se naknada ukine.

Symbolbild - Kita
Vrtić mora da se plati - ako dete ostane kod kuće, onda još dobijate novacFoto: picture-alliance/dpa

No, nemačka ministarka za porodicu Manuela Švezig (SPD) preko svoje portparolke je poručila da se to neće desiti, jer je ta naknada ugrađena u koalicioni ugovor. Ona je, doduše, priznala da je i sama skeptična prema ovoj naknadi. Stranke Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) tvrde, međutim, da je novčana naknada za roditelje koji ne upisuju decu u jaslice – ispravna mera. Političarka CSU Gerda Haselfelt je za magazin Špigel čak rekla da je „stav Zelenih i SPD uvreda za sve roditelje koji imaju završenu zanatsku školu ili su stranog porekla“.

Povod za nove rasprave su upravo objavljeni rezultati studije Nemačkog instituta za mlade pri Univerzitetu u Dortmundu. Oni pokazuju da su veliki gubitnici pomenute mere – deca iz socijalno slabih porodica. Studija je pokazala da 31 odsto roditelja sa niskim obrazovanjem ne želi da šalje svoju decu u jaslice – zbog naknade od 100 evra. Za ostanak dece kod kuće se opredelila i svaka četvrta porodica stranog porekla. Ispitivanje je sprovedeno na uzorku od 100.000 roditelja, u proleće 2013. kada naknada od 100 evra još nije bila uvedena.

Nagrada za stajanje uz šporet

Argument stranaka hrišćanskih unija za uvođenje naknade od 100 evra glasio je da roditelji treba da imaju slobodu izbora načina na koji će vaspitavati svoju decu. Tadašnja opozicija koju su činili SPD, Zeleni i Levica oštro se bunila zbog mere koju je posprdno nazvala nagradom za stajanje uz šporet ili, nešto slobodnije prevedeno, premijom za domaćice. Prema njihovom mišljenju, taj koncept proizilazi iz zastarele slike društva.

Bernd Siggelkow
Zigelkov je odavno upozoravao na poslediceFoto: picture-alliance/ZB

Šef organizacije Arhe Bernd Zigelkov smatra da naknada služi samo da se javnosti „zamažu oči“ jer za dete teško da je bolje da ostane kod kuće. „Država plaća tih 100 evra jer to manje košta od jednog mesta u jaslicama; osim toga, u jaslicama ni nema dovoljno mesta za svu decu.“ Iako po zakonu za svako dete mora biti obezbeđeno jedno mesto, stvarnost izgleda sasvim drukčije – mnogi roditelji očajnički traže mesto za svoje dete – bez uspeha.

Zbog toga kritičari smatraju da novac treba investirati u gradnju i jačanje mreže vrtića i u bolji kvalitet rada u tim ustanovama. „Ako deca ne dobijaju dovoljno podsticaja, već samo po vas dan sede pred televizorom i niko im ništa ne čita, ona kasnije neće biti spremna za školu“, kaže Zigelkov. Tome treba dodati i da deca stranog porekla u jaslicama imaju priliku da dobro nauče nemački jezik – i ta mogućnost im ostaje uskraćena. Zbog svega toga će o daljoj sudbini naknade za roditelje koji ne upisuju decu u jaslice odlučivati Ustavni sud Nemačke, kome je odgovarajuću tužbu uručio – grad-pokrajina Hamburg.