Širok krug zainteresiranih za budućnost Kosova

Predstavnici međunarodne zajednice, kosovskih institucija, ali i službenog Beograda očekuju da će ove jeseni početi proces rješavanja konačnog statusa Kosova. Otvaranje procesa ovisi o izvještaju posebnog izaslanika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za Kosovo Kaia Eidea, a, prema najavama, bit će objavljen u listopadu. Šef UNMIK-a Søren Jesen Petersen ovih je dana u New Yorku rekao da je na Kosovu postignut napredak, iako nijedan od osam predviđenih standarda nije ostvaren do kraja. Ipak, od Eidea se očekuje zeleno svjetlo. Sličnog je mišljenja i predsjednica srbijanskog Koordinacijskog centra za Kosovo i Metohiju Sanda Rašković Ivić: „Kakavgod da bude izvještaj gospodina Eidea, razgovori o statusu Kosova svakako će početi. Medutim, naša strana neće dopustiti da se razgovara samo o statusu nego i o standardima.“

Korak po korak do dijaloga

Među standardima nalazi se i dijalog Prištine i Beograda. U tom je smjeru ovih dana napravljeno nekoliko važnih koraka. Prošlog su tjedna u Beču ministri Srbije i Kosova za lokalnu samoupravu Zoran Lončar i Ljutfi Haziri razgovarali o decentralizaciji. Konkretnih rezultata, doduše, nije bilo, ali Kai Eide kaže da će razgovori biti nastavljeni.

U petak je srušen još jedan dosadašnji tabu: prvi put od rata 1999. godine Beograd je posjetio jedan kosovski ministar. Ministri kulture Astrit Haracia i Dragan Kojadinović razgovarali su o renoviranju crkava i manastira uništenih tijekom nemira u ožujku prošle godine kao i kulturnom blagu Kosova. Haracia je zbog tog posjeta bio izložen kritikama oporbe na Kosovu. „U Beograd nisam otišao da razgovaram o statusu Kosova. Ali nitko mi ne može zabraniti da razgovaram o onom što je u mojoj domeni, da tražim da se na Kosovo vrati oteto kulturno blago“, kaže on.

Živa diplomatska aktivnost

Paralelno s tim razgovorima proteklog se tjedna odvijala i živa diplomatska aktivnost. U New Yorku se sastala kontaktna skupina koju čine SAD, Rusija, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija. Od kosovkih se institucija zahtijeva da pojačaju napore u ostvarivanju standarda, a od Beograda da učini sve kako bi olakšao taj proces. Istovremeno je na Kosovu boravila delegacija od 21 veleposlanika zemalja članica Europske unije, akreditiranih u Beogradu. Vođa izaslanstva bio je britanski veleposlanik David Gowen koji tvrdi da je ovo izuzetno važan trenutak za Kosovo: „Ovo je vrijeme kada se nadamo da ćemo vidjeti napredak po pitanju konačnog statusa Kosova, ali to zavisi od preporuka Kaia Eidea. Ovo je vrijeme kada se očekuju pragmatični koraci i međusobna suradnja“, kaže britanski veleposlanik.

Shvaćanje kosovske budućnosti i dalje različito

Kosovske institucije očekuju da će Eideov izvještaj biti pozitivan. „Verujem da će otvoriti proces rješavanja konačnog statusa Kosova i da će to pomoći kosovskim institucijama da svoju zemlju povedu k boljoj budućnosti“, kaže kosovski premijer Bajram Kosumi.

Kada je o toj budućnosti riječ, stavovi Prištine i Beograda i dalje su dijametralno suprotni. Kosumi kaže da se oni već pripremaju za neovisnost te da ovih dana rade na dokumentu o pregovorima s Europskom unijom za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. S druge strane Beograd tvrdi da nikako neće dopustiti da Kosovo postane neovisna država. Raškovic Ivić povlači i paralelu s nekadašnjim zahtjevima Srba u Hrvatskoj: „Sjetite se samo Krajine. Ja, naravno, nikada ne bih htjela da Albanci prođu onako kako su prošli Srbi iz Krajine, ali i oni su imali ideju o stvaranju države na tuđem teritoriju. Sigurno, Albanci neće proći tako, ali ne mogu dobiti ni državu, ako se međunarodna zajednica iole drži pravnih normi“, ističe Sanda Rašković Ivić, predsjednica srbijanskog Koordinacijskog centra za Kosovo i Metohiju.