1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Činjenice o Staljinu "štetne po zdravlje djece"?

Elina Ibragimova
31. srpnja 2017

Kako današnju djecu u Rusiji učiti o zločinima Staljina? Po mišljenju državnih tijela, zločine je najbolje prešutjeti. A jedan priručnik za nastavnike o Staljinu je proglašen "štetan po zdravlje" mališana.

https://p.dw.com/p/2hRrq
Russland, Schulbuch mit Stalin-Porträt
Foto: picture-alliance/dpa/S. Ilnitsky

Priručnik povjesničara Andreja Suslova namijenjen je učiteljima koji bi i učenicima željeli nešto reći o represiji za vrijeme Staljina. Ali nadležni državni organ za komunikaciju „Roskomnadzor" je taj priručnik proglasio štetnim za zdravlje djece. Sada pred sudom autor udžbenika pokušava skinuti svoju knjigu sa "crne liste".

russischer Historiker Andrej Suslov
Andrej SuslovFoto: DW/A. Suslov

"Priručnik je namijenjen učenicima viših razreda i može se primijeniti i izvan nastave. Pomaže učiteljima i učenicima steći uvid u povijest staljinizma i njegove posljedice", objašnjava Suslov. On predaje povijest na Društvenom i pedagoškom sveučilištu u Permu i 2015. napisao je knjigu zajedno sa jednom kolegicom. Izdavač je bila nevladina udruga Centar za političko obrazovanje i ljudska prava, a u knjizi se savjetuju i izleti na mjesta koje su povezana sa političkom represijom.

Ruske vlasti se sve češće upliću u oblikovanje nastave povijesti u školama. Glavni razlog jest želja današnjeg Kremlja da i nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija opet postane "velika država". Utoliko se i od udžbenika očekuje "patriotski odgoj", a tu onda niti Staljin ne može biti tako loš. Konačno, misli današnja vrhuška Rusije, obzirom na okolnosti je i njegova vladavina bila uspješna: koncem dvadesetih je SSSR još bila poljoprivredna zemlja, kada je Staljin umro 1953. je bila atomska velesila. Tu ni današnja, Putinova Rusija ne može naći prigovora.

Ukraine Donezk Verkauf von UdSSR-Symbolik
Osobito mlade u Rusiji se želi naučiti kako je Staljin zapravo bio "domoljub" i veliki modernizator njihove domovine.Foto: DW/I. Kuprijanowa

Poznati "patrioti" i staljinisti

Još 2007. godine je i predsjednik Vladimir Putin dozvolio tiskanje knjiga u kojima se Staljin opisuje kao „najuspješniji sovjetski vođa svih vremena". Staljin se opisuje kao domoljub i modernizator. Relativizira se značaj ogromnog broja žrtava prisilne kolektivizacije poljoprivrede, nepromišljene industrijalizacije kao i masovnog terora tridesetih godina. Legitimizira se i komunistička diktatura i tumači se da je u tim okolnostima bila "neophodna".

Roskomnadzor je naložio i uklanjanje priručnika sa kataloga na internetskoj stranici Ministarstva obrazovanja, a preko državnog odvjetnika je naloženo i izdavaču da na njoj upozori kako je podesna samo za punoljetne osobe.

Suslov i ova nevladina udruga je tužila Roskomnadzor sudu u Pernu. Po mišljenju ovog povjesničara, iza zabrane zapravo stoji staljinistička organizacija „Sut vremeni". Izvjesni Dmitrij Usun je u ljeti 2016. naložio stručnjacima koje zapošljava Roskomnadzor da procjene ovaj priručnik. Suslov pretpostavlja da je Usun povezan sa pokretom „Sut vremeni". Stručnjaci su došli do zaključka kako udžbenik "potiče raspoloženje protivno društvu i državi".

Symbolbild - Gulag
Teror, logori, samovoljne likvidacije, smrt od gladi zbog "kolektivizacije" - sve su to teme o kojima i staljinisti Putinove Rusije ne žele ništa čuti, nego tvrde kako je to rabota "stranih plaćenika".Foto: imago

Tko su oni da uopće odlučuju?

Pavel Gurjanov iz lokalnog pokreta „Sut vremeni" u Permu za DW podržava odluku Roskomnadzora, a dodaje i kako je "djelovanje Centra za političko obrazovanje i ljudska prava na takvim obrazovnim metodama samo pokriće za ideološko i političko ispiranje mozga djece u Permu koje se provodi po nalogu stranih pokrovitelja ove organizacije", kaže Gurjanov.

Autor knjige Suslov traži i da Roskomnadzor ukloni mišljenje o njegovoj knjizi sa svoje internetske stranice jer mu nanosi neopravdanu štetu. Spominjanje stranih pokrovitelja u današnjoj Rusiji neminovno se povezuje sa "stranim agentima" čim im neka inozemna institucija novčano pomaže. Kako Suslov kaže, sud u Permu je prihvatio njegovu tužbu i naložio novo vještačenje i priručnika i mišljenja Roskomnadzora, što je povjereno moskovskom Laboratoriju za primijenjenu lingvistiku. U odluci suda se napominje i da je Roskomnadzor zapravo prekoračio svoje ovlasti i kako njihovo vještačenje polazi o osobne predodžbe o povijesnim činjenicama.

I Aleksandr Verhovskij iz moskovskog Centra za ljudska prava „Sova" ne zna kako je Roskomnadzor uopće mogao izdati takvo mišljenje o jednom školskom udžbeniku. On je nadležan za nadzor medija, ali "to je pitanje koje spada u pedagogiju. O tome je nadležno Ministarstvo obrazovanja," kaže Verhovskij.

Irina Ščerbakova iz međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Memorijal ne osporava kako postoje knjige koje su štetne za zdravlje djece, ali među njima nije i Suslovljeva knjigu. „Štetne knjige su one koje šire ideološke mitove i laži", a smatra kako je „lakirovka Staljinovog doba" izuzetno opasno. Jer u konačnici se može steći dojam kako je nasilje nad ljudima ipak dozvoljeno u svakom obliku – ako je iz "patriotskih" motiva.