Zvuci budućnosti

U ormaru i na zidovima su nagrade, priznanja, diplome. Ovaj čovjek je puno postigao, vidi se po uredu Karlheinza Brandenburga. Prema legendi, šef Fraunhoferovog instituta za digitalne medije i tehnologiju (IDMT) u Ilmenauu u Tirinškoj već godinama je jedan od najomraženijih ljudi u glazbenoj industriji. On je, zajedno sa svojim timom, „kriv“ za uvođenje audio-formata mp3. "Međutim, nikada nisam osobno susreo nikoga tko je bio ljut na mene", kaže Brandenburg.

Ali, upoznao je mnoge iz industrije koji ga svojevremeno, kad je MP3 bio nov, nisu baš ozbiljno shvatiti. "Mnogi od glavnih igrača u industriji su mislili da je to simpatična stvar. Ali, oni su također rekli da je to suviše komplicirano za upotrebu." Danas je svijet glazbe drugačiji i njemački istraživač Brandenburg je primljen Hall of Fame interneta.

Njegove oči svjetlucaju kada govori o tom povijesnom otkriću u audio-tehnologiji, kojim je glazba odvojena od određenog nosača podataka. To je priča o slučajnosti, marljivosti i o pravom trenutku. "Mi nismo bili jedini koji su radili na smanjenju količine podataka kod audio-datoteka, ali ostali su napravili puno grešaka", kaže Brandenburg.

MP3 je donio slavu i novac

Projekt je Brandenburgu donio više od slave. "Po mojim standardima ja bih rekao da sam bogat čovjek", kaže on sasvim direktno. Njemački zakon se pobrinuo da izumitelji imaju udio u prihodima. I Fraunhoferovo društvo godišnje dobiva dvoznamenkaste milijunske iznose. Naime, svatko tko koristi uređaje s Fraunhoferovim oblikom komprimiranja datoteka (mp3) mora platiti pristojbu, a to su proizvođači uređaja za snimanje i reprodukciju zvuka, proizvođači računala i muzički distributeri. "To nije puno u pojedinačnom slučaju, ali kada zbrojite nekih sedam milijardi uređaja, onda je to poveća svota."

Tantijeme još uvijek stižu, ali u većini zemalja patenti imaju određeni rok trajanja. U Njemačkoj, u skladu sa zakonom, patenti su zaštićeni 20 godina, što je standard Svjetske trgovinske organizacije. Dakle, prije ili kasnije novac će prestati stizati. Ali, Brandenburg već vidi sljedeću veliku stvar. "To je nešto poput holodeka u Zvjezdanim stazama. Ne čuje se samo glazbu nego se može osjetiti ukupno ozračje u jazz-klubovima!"

Okružen zvučnicima

Naravno to nije potpuno novo, ali možda je novo to što bi se ovaj put to moglo uraditi kako treba. U podrumu instituta voditelj projekta Christoph Sladeczek pokazuje audio-budućnost na kojoj radi njegov šef. On sjedi ispred dva monitora - lijevo je virtualni mikspult, desno je prikazan zvuk proizveden u laboratoriju. Iz 12 zvučnika na crnim zidovima čuje se pop-glazba. Prilično dobro, pomislite u prvom trenutku. Zatim Sladeczek posegne za mišem, pomakne simbol i pjevačica je iznenada iza mene. Slušatelj je čak može postaviti pored sebe.

Tehnologija iza ovog zvučnog pejzaža zasnovana je na sintezi valnih polja koja je razvijena u kasnim 80-im godinama prošlog stoljeća u nizozemskom gradu Delftu. Pritom, kompjutor šalje svakom zvučniku u sobi poseban zvučni signal, stvarajući valne fronte koje odgovaraju prirodnom izvoru zvuka, glasa ili instrumenta. Sladeszek kaže: "Zvuk u sobi je savršeno izmiksan i potrebno nam daleko manje zvučnika nego ranije." Ranije im je za takav efekt bio potreban 81 zvučnik.