1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zoološki vrtovi - očuvanje životinjskih vrsta ili okrutnost?

Svaki dan izumire preko stotine životinjskih vrsta. Čovjek uništava njihova staništa ili lovi do posljednjeg primjerka. Mogu li zoološki vrtovi pomoći u očuvanju životinjskih vrsta?

Držanje divljih životinja bila je dugo jedna od povlastica plemstva: prije 4000 godina carevi dinastije Xia su imali "zvjerinjake", a poslije su asirski vladari uzgajali krokodile, dok su Asteci imali vlastite ptice grabljivice. Knezovi Medici su poštovali egzotične životinje i svoje parkove, kao i Ludwig XIV., dok je Franz I. Stephan 1752. izgradio najstariji postojeći zoološki vrt u svijetu, Schönbrunn u Beču.

Tada se nije razmišljalo o zaštiti ugroženih životinjski vrsta. Međutim, to je jedna od glavnih briga modernih zooloških vrtova u 21. stoljeću. Za mnoge životinjske vrste je stanište sve oskudnije. Više od sedam milijardi ljudi na svijetu svakodnevno se mora opskrbiti živežnim namirnicama i sirovinama – tako farme i rudnici „izjedaju“ prostor. Uz sve to ide i proizvodnja usjeva, te tako četvorni po četvorni kilometar postaje oranica, livada, voćnjak, zemljište - a s nestankom njihovih staništa nestaju i životinje.

Izumiranje životinjskih vrsta

Uništavanje životinjskih staništa je glavni razlog za izumiranje vrsta. Također utječu i klimatske promjene, prije svega na životinjske vrste prilagođene hladnoći. Osim neizravno, čovjek i izravno ubija životinje. Tako pljačkaške bande koje trguju dijamantima, ubijaju gorile i nude njihovo meso na tržištima diljem Afrike i Azije. Noću, kad se okupe pletilje (vrsta ptica), pale se drveća s njihovima staništima kako te neomiljene životinje ne bi naštetile poljoprivrednicima. Trenutno se povećao i krivolov na slonove u zapadnoj Africi. Zbog pohlepe za afrodizijacima, nosorozi također imaju samo šansu za preživljavanje ako su u pratnji naoružanih čuvara.

gorila koja sjedi

Sve više se razmišlja o zaštiti životinjskih vrsta

S obzirom na kratkoročan, ali tužan izbor: jesu li zoološki vrtovi posljednja utočišta za životinje koja ih mogu „čuvati“ do boljih vremena? Ili ipak kritičari imaju pravo, da je zatočeništvo za životinje velika okrutnost? Organizacija za zaštitu životinja PETA i njemački ministar poljoprivrede Ilse Aigner zahtijevaju da se zabrani držanje velikih mačaka u zoološkim vrtovima: "Kada tigar ima mogućnost napasti čovjeka ili pobjeći, to će i iskoristiti.", kaže zaposlenik PETA-e Peter Höffken. Kad gepardi ili čimpanze guraju udove kroz ogradu, to dokazuje da životinje žele izaći. Za Höffkena su zoološki vrtovi "visoko sigurnosni zatvori".

Uspješna priča o očuvanju vrste

Da su životinje u zoološkim vrtovima i dalje divlje, u to je i uvjeren Manfred Niekisch: "Divlja životinja će uvijek biti divlja, iako živi u zoološkom vrtu." Taj voditelj zoološkog vrta u Frankfurtu smatra da životinje u zoološkim vrtovima nisu "psihički slomljene". Razvoj poremećaja u ponašanju, kao što je besposleno vegetiranje geparda u skučenim kavezima, ne postoji više u modernim, dobrostojećim zoološkim vrtovima.

"U međuvremenu postoje složeni programi kako bi nadomjestili onu svu negativnu stranu života u prostornoj skučenosti, bilo da je riječ o kornjači ili tigru", kaže Niekisch. "Prije svega na području napretka veterinarstva životinje je danas jednostavnije držati: čovjekoliki majmun se primjerice iz higijenskih razloga ranije ograđivao u tzv. arhitekturu kupaonice, odnosno prostor s keramičkim pločicama i čelikom, a danas žive na mekanom tlu umjetno zasađenih šuma, a time i puno bliže prirodi.

Zbog vrlo dobrog ophođenja, često životinje u zoološkim vrtovima dožive veću starost nego u divljini, a mnoge vrste se dalje samovoljno razmnožavaju. Postoji veliki broj zooloških populacija - dvije trećine svih primjeraka sibirskih tigrova živi u zoološkim vrtovima. Njihova vrsta će se na taj način održati, a kad jednog dana okvirni uvjeti budu povoljni, te životinje se mogu ponovno vratiti u divljinu i zasnovati novu populaciju. "Da ideja funkcionira, pokazala je priča o uspjehu europskog bizona, divljeg przevalskog konja ili kalifornijskog kondora.", objašnjava Manfred Niekisch. I današnji opstanak sabljaste i adaks antilope u sjevernoj Africi, zlatnog lavljeg tamarina u južnoj Americi ili kostoberine u srednjoj i južnoj Europi bez ponovnog ne bi bio moguć bez nastanjivanja kolonije iz zoološkog vrta.

"Zoološki vrtovi su nezamjenjivi spas za današnju bio-raznolikost!" U to je uvjeren i Dag Encke, voditelj zoološkog vrta u Nürnbergu: "Niti jedan grad nema toliko znanja kao jedan zoološki vrt koji iz malenog ostatka jedne vrste može stvoriti jednu vitalnu sposobnu zajednicu".

Arka u ljudsko uređenom svijetu

posjetitelji fotografiraju u zoološkom vrtu

Svake godine je sve više posjetitelja u zoološkim vrtovima

Kako bi zoološki vrt poslužio kao "arka", mora ispuniti nekoliko stvari: čovjek mora životinjama dati sklonište. U Aziji, gdje nestaju posljednja staništa orangutana, takvo nastojanje moglo bi propasti u budućnosti. Sa svojim istomišljenicima, Manfred Niekisch smatra da zoološki vrtovi u ovom slučaju daju tračak nade. "Godišnje preko 700 milijuna ljudi posjeti zoološke vrtove u cijelom svijetu - i to je često jedino mjesto na kojem uopće imaju kontakt sa životinjama - prvenstveno divljim životinjama."

Kad ti ljudi nauče razumjeti te životinje, trude se izboriti za očuvanje divljine: "Iako zoološki vrtovi ne mogu nadoknaditi zaštitu vrsta i prirode na licu mjesta, mogu senzibilizirati ljude i uvjeriti ih." Osim toga zoološki vrtovi su mjesta prijenosa znanja. Mnoga moderna znanja o divljim životinjama dolaze upravo iz zooloških vrtova - od tog znanja će moći imati koristi i životinje u slobodnoj divljini.

Kritična točka su dupini

Povećanje znanja o potrebama životinja mijenja i filozofiju zooloških vrtova, uvjeren je Manfred Niekisch: "Nastojanje ide u smjeru da se drži što manje životinja u zoološkom vrtu kako bi one dobile više mjesta.", jer bi u takvom modernom zoološkom vrtu životinje mogle prirodno ponašati, a uvažavala bi se njihova socijalna struktura: "Kod bonoboa smo u međuvremenu saznali, da je veza između majke i sina vrlo jaka. Prije su se mladi mužjaci odvajali u druge zoološke vrtove, a danas oni ostaju skupa kako se ova važna veza ne bi uništila.

No, nije kod svih životinja pozitivan razvoj: posebice dupini i ribe u zoološkim vrtovima su četo "iscrpljene". Tako kaže jedan znanstvenik za životinjsko ponašanje (ime poznato redakciji), te da u pojedenim zoološkim vrtovima akvariji ne funkcioniraju dovoljno dobro. Preminula životinje s nadomještaju kroz divlji lov. Osim toga, rasplod mnogih riba i morskih sisavaca je težak.

Preporuka uredništva