1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zona eura u ciparskoj klopci

Tek što je Svjetska banka procijenila kako je u Europi najgore prošlo, sve je očitiji problem Cipra. Jer tamo nije problem samo državni dug - nego i činjenica da same Ciprane uopće ne uzbuđuje njihova besparica.

Berlin/ Eine zyprische Ein-Euro-Muenze liegt am Montag (25.06.12) in Berlin fuer eine Fotoillustration auf einem Tisch. Mit dem hoch verschuldeten Zypern hat am Montag das inzwischen fuenfte Land offiziell Finanzhilfen aus dem Euro-Rettungsfonds EFSF beantragt. Die Regierung in Nikosia erklaerte am Montag, der Inselstaat sei aufgrund der engen Verflechtungen mit der griechischen Wirtschaft auf Hilfe angewiesen. (zu dapd-Text) Foto: Timur Emek/dapd

Zypern Euro Münze

Još od prošlog ljeta je Cipar praktično bankrotirao. Obzirom da ta zemlja spada među najmanje zemlje zone eura (čak i ako se ne računa Vatikan ili San Marino), moglo bi se činiti da bi njegovo spašavanje bila sitnica za Europu. Ali i sa brojem stanovnika koji je manji od njemačkog grada Kölna - i gospodarskim učinkom od oko 18 milijardi eura što je jedva 0,15 posto onoga što se proizvodi u zoni eura, čini se da je Cipar sve veći problem.

Zapravo, u ovom slučaju nije problem novac: za sanaciju Cipra bi bilo dovoljno "samo" 17 milijardi eura, što je sitnica obzirom da je zona eura Grčkoj već pokazala spremnost pomoći sa najmanje 240 milijardi eura. Ali to bi onda značilo da bi pomoć iznosila gotovo koliki je i BDP Grčke, što bi onda značilo i da bi ta mini-država bila zadužena stopom od 180% BDP-a. A to je pak daleko iznad svih granica, ne samo o stabilnosti eura, nego i za članstvo u Europskoj uniji.

Gospodarski gledano, Cipar je nekakva mješavina Grčke i Irske. Kao kod grčkog susjeda, i Cipar troši mnogo više nego što ima uz institucije koje jedva funkcioniraju. Ali slično kao u zlatno doba investicija u Irskoj, bankarski sektor u Cipru je upravo prepun novca tako da su bilance tamošnjih banaka devet puta veće nego što čitava zemlja privređuje u jednoj godini.

Nicolaus Heinen, gospodarski analitičar Deutsche Bank, objašnjava ovu neravnomjernost jednostavnom činjenicom: veoma blagim zakonima koji reguliraju financijsko tržište. Oni su pak doveli do toga da je mnogo kapitala otišlo u Cipar - ali tamošnja država je "zaboravila" iskoristiti taj kapital da onda sredi vlastito financijsko tržište i institucije nadzora.

Banka u Nikoziji

Korupcija, nepotizam i neučinkovite institucije kao u Grčkoj - ali i banke prepune novca kao u Irskoj.

Izbor između kuge i kolere

Što onda učiniti s Ciprom? Obzirom da se ne može prihvatiti da dug neke zemlje sa eurom kao platežnim sredstvom iznosi gotovo dvostruki godišnji dohodak zemlje, Međunarodni monetarni fond predlaže i Cipru oprostiti dio dugova kao što se to učinilo Grčkoj. Ali druge zemlje zone eura oštro odbijaju i raspravu o "rezanju": konačno, još prije samo godinu dana su svečano obećali kako će Grčka biti apsolutna iznimka i tko će onda posuđivati novac drugim državama ako uvijek postoji mogućnost da se od dijela tog novca mora oprostiti.

Drugo rješenje je opet posegnuti za novcem poreznih obveznika u čitavoj eurozoni kako bi se pomoglo zemlji koja je dospjela u nevolju. Ali i tu druge zemlje zone eura imaju ozbiljnih problema pomoći Cipru. Jer, zašto pomagati zemlji koja se ne trudi osobito poboljšati svoje institucije, koja si želi priuštiti jedan od najnižih poreznih stopa u Europi (10%) - i koja je povrh toga poznata da baš previše ne pita, odakle dolazi novac koji stiže u njene banke.

Slobodan Milošević

I Slobodan Milošević je optužen da je odnio najmanje 5 milijardi dolara na Cipar - a Milošević nipošto nije bio jedini.

Još prije pristupa u Europsku uniju se sumnjalo kako su mnogi ratni profiteri rata u bivšoj Jugoslaviji sklonili svoj novac u Cipar, ali i kao članica Europske unije je ta zemlja omiljena odrednica kriminalaca iz Rusije i "crnog novca" iz te zemlje. Prema procjenama njemačke obavještajne službe BND, riječ je o najmanje 26 milijardi dolara novca iz Rusije koje je pohranjeno u ciparske banke. Zato i Berlin, kada se postavlja pitanje pomoći Cipru, odlučno postavlja i svoj uvjet: oštrije zakone i suradnju Cipra u borbi protiv ilegalnih transfera novca.

Cipru se ne žuri biti "spašen"

S druge strane, Nikozija paušalno odbija svaku umiješanost njenih banaka u kriminal, a ne razumije niti zahtjeve za promjenama u njenom gospodarstvu - osobito kad je riječ o privatizaciji državnih poduzeća. Štoviše: čini se da se Cipru uopće niti ne žuri biti "spašen" tako da se i pregovor otežu.

Ekonomist Deutsche Bank nam otkriva i tko je zaslužan za takvu taktiku Nikozije: jer njoj pomaže Nacionalna banka Cipra zahtjevima za hitnom pomoći pri likvidnosti (ELA - Emergency Liquidity Assistance) kojeg temelji kapitalom - a ne gospodarskim učinkom te zemlje. Drugim riječima: imutak koji je sakriven na Cipru omogućava toj zemlji da zapošljava tiskarske strojeve novih novčanica eura i da tako pokriva činjenicu da tamošnja država troši više nego što ima.

Povrh toga, Heinen je uvjeren da Cipar i taktizira: čak i ako Europska središnja banka počne odbijati zahtjev Nacionalne banke Cipra za svježim novcem, ta država je uvjerena kako će joj onda Europa pomoći - kao što je pomogla i Grčkoj i svim ostalim zemljama. U međuvremenu, Cipar pokušava iskamčiti bolje uvjete za pomoć koju bi mogla dobiti.

Da, pomoć stiže

Dr. Nicolaus Heinen

Analitičar Deutsche Bank ozbiljno sumnja da se pomoć Cipru uopće može - opravdati.

Usprkos brojnim dvojbama, doista jedva da ima sumnje kako će biti dogovoren paket pomoći za Cipar. Kako se čuje u Bruxellesu, čekaju se tek predsjednički izbori na Cipru da bi se onda već početkom ožujka odlučilo o pomoći toj zemlji.

Za gospodarskog analitičara Deutsche Bank nije posve sigurno, da li pomoć Cipru neće imati i politički i pravni epilog. Naime, ukazuje na odrednicu europskog mehanizma za stabilnost ESM koji određuje da se pomoć dodjeljuje samo ako "fiskalni poremećaj jedne zemlje zone eura ugrožava čitav prostor" zajedničke valute. Da li to vrijedi i za Cipar sa njenih 0,15% BDP-a Europe?

To nipošto nije jasno i zato očekuje da će takva pomoć samo još osnažiti političke snage protiv europske solidarnosti i koje će vrlo vjerojatno tu pomoć - čak i ako Berlin na nju pristane - osporiti pred Ustavnim sudom Njemačke.

Preporuka uredništva