1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Znanstvenici u Njemačkoj: Lingvistica Angela Friederici

Novorođenčad su najveći jezični geniji na svijetu, pa ipak nisu u stanju sastaviti rečenicu koja bi imala smisla.

Bebe zanima sve što je novo

Bebe zanima sve što je novo

Samo djeca mogu naučiti bilo koji jezik na svijetu. Ovakav potencijal roditelji i odgojitelji ne bi smjeli ostaviti neiskorištenim. Jer, ako se ne iskoristi, on nestaje i to još prije nego što djeca progovore na materinskom jeziku, smatra njemačka lingvistica Angela Friederici, dobitnica ugledne njemačke nagrade za znanstvenike, Leibnitz.
Ono što mama, tata, teta ili ujak govore novorođenoj djeci od samoga početka djeca pospremaju u dvije ladice – u jednu se sprema ono što uvijek iznova čuju, a ostatak u drugu.

Bebe znaju razlikovati francuski od ruskog

Svaki jezik ima svoju karakterističnu jezičnu melodiju ili prosodiju, kako kažu stručnjaci. Francuski je sasvim drukčiji od ruskog jezika. Međutim, pitanje glasi, od kada to djeca počinju razlikovati? Lingvistica Angela Friederici na ovo pitanje daje vrlo zapanjujući odgovor: «To djeca mogu već četiri dana nakon rođenja. Postoje eksperimenti dudanja, gdje djeca imaju dudu u ustima, i u mnogim istraživanjima je utvrđeno da djeca kada im postane dosadno rijeđe dudaju. Dosadno znači stalni povratak stimulacije. Međutim, kada djeca čuju nekakav drukčiji stimulans, primjerice prosodijsku konturu nekakvog drukčijeg jezika, tada ponovno raste intenzitet dudanja. To pak pokazuje da djeca razlikuju akustičke informacije.»

Odmah im treba ponuditi nekoliko jezika

Bebe se interesiraju prije svega za sve što je novo i nepoznato – međutim, zapamtit će samo ono što se stalno ponavlja, primjerice zvukove materinskog jezika. Sve ostalo djeca već od godinu dana potiskuju i zaboravljaju. Tko želi iskoristiti potencijal, taj mora djeci ponuditi nekoliko jezika – i to od prvoga dana – prilikom oblačenja, hranjenja, igranja i svega što još dijete čini tijekom dana. Ali, i to je vrlo važno, ne smije se to činiti pomiješano, već sa čvrstim komunikacijskim partnerima za svaki jezik, dakle sa čvrstom osobom za određeni jezik. Tada djeca bez većih problema i napora mogu odrasti sa dva ili više jezika. Djeca će dakako griješiti u jednom ili drugom jeziku, ali greške idu zajedno s učenjem. Mnogo je gore kada se zbog straha od grešaka odustane od učenja drugog jezika. Isto tako ništa ne donosi čekati dok djeca ne krenu u školu, obvjašnjava Angela Friederici: «Postoje ljudi koji tvrde da se apsolutno biligualna osoba može postati samo ako ova jezika nauči do 6. godine. Nakon toga djeca mogu biti jako dobra u oba jezika, ali u testovima se može još uvijek vidjeti da kod prvog jezika dijete treba manje napora nego kod drugog jezika. Što je dijete starije to teže pravilno postavlja prosodijske i fonološke parametre».

Novac od nagrade za podmladak

Sljedeću situaciju poznaje svaka osoba koja nije odrasla dvojezično – otvoriš usta i svatko čuje i kaže – a to je stranac. Naravno da postoje ljudi koji vladaju stranim jezicima kao da su s njima odrasli, ali to nije normalni slučaj. Strani zvukovi i fonemi su neobični, a jezična melodija umjetnost za sebe. Osim toga uglavnom nedostaje fond riječi i gramatičke finoće. Međutim, upravo gramatiku mozak kao prvu analizira u trenutku kada čujemo rečenicu – a ne značenje. To je rezultat istraživanja Angele Friederici koja je to još davno otkrila u svojim studijama o obradi jezika. Danas je Friederici direktorica odjela za neuropsihologiju na Max Planck institutu u Leipzigu. Prije devet godina od njemačkog udruženja znanstvenika dobila je nagradu Leibniz i još dandanas je oduševljena zbog odjeka ove nagrade: «Nagradu sam dobila u prvoj godini rada u Leipzigu kada sam osnovala institut. Ovdje sam imala sve uvjete i pružila se velika prilika da novac od nagrade Leibniz uložim u obrazovanje znanstvenog pomlatka. Svaki djelatnik koji je plaćen od novca od nagrade danas ima svoje radno mjesto. Tu i tamo poneki još čeka na imenovanje za profesora znanosti».

Strani jezik i na satu matematike

Najkasnije od kako su objavljeni porazni rezultati istraživanja Pisa o kakvoći učenja i znanju školske djece, u Njemačkoj su istraživanje jezika i rano učenje stranih jezika postali tema o kojoj se javno raspravlja. Učenje stranih jezika danas počinje u prvim razredima osnovne škole. U većini zemalja članica Europske unije trend je da se strani jezik koristi i uči i u nastavi nekih drugih predmeta. To znači da, na primjer, djeca govore francuski ne samo na satu francuskog, već i na satu zemljopisa i povijesti. I odrasli koji počinju s učenjem stranog jezika moraju danas znati više od samo «zovem se», «stanujem u» i «doviđenja».
«Ako se ovim pitanjem bavimo profesionalno, tada u većini slučajeva imamo vrlo složenu materiju koju treba usvojiti na jezičnoj razini. Proveli smo jednom eksperiment u kojem smo osobama predavali jednostavan japanski. Naučili smo ih samo četiri imenice, četiri glagola, dva pridjeva, dva člana i to je funkcioniralo sasvim pristojno. Osobe su nakon toga u testovima morali kazati jesu li rečenice koje su čuli točne ili pogrešne. Rezultat testa je bio vrlo dobar. I sve to nakon treninga koji je trajao samo tjedan dana i to po nekoliko sati dnevno», objašnjava Friederici.