1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Značenje "slučaja Glavaš" za pravnu državu

Hoće li Europska unija "iskoristiti" slučaj saborskog zastupnika Branimira Glavaša kako bi usporila ulazak Hrvatske u Uniju? I kakve će posljedice on imati na hrvatsku pravnu državu?

Čovjek koji je usmrtio pravnu državu?

Čovjek koji je "usmrtio pravnu državu"?

Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn za posjeta Zagrebu ponovio je kako su vrata Unije za Hrvatsku otvorena već za koju godinu, no da je pred njom rješavanje nekoliko ključnih pitanja, osobito reforma pravosuđa i suzbijanje korupcije. Iako nije želio komentirati slučaj Glavaš, Rehn je izjavio da Europska komisija osobito nadzire suđenja za ratne zločine, poglavito u svjetlu stanja u hrvatskom pravosuđu koje se može pohvaliti s najvećim brojem sudaca po glavi stanovnika u Europi ali i najsporijim i najneučinkovitijim sudovima: «Mi želimo nagraditi napredak. Vidimo da Hrvatska čini ozbiljne iskorake u mnogim područjima, ali u isto su vrijeme izazovi pred njom koje treba odlučno rješavati.»

I dok se još sušila tinta na izvještajima o Rehnovim porukama službenom Zagrebu, skupina od 19 akademika i četiri biskupa zatražili su Glavaševo puštanje na slobodu, jer kako je pojasnio đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić: «Ovaj način kako se postupalo prema njemu, doista nije human. Ako jedan premijer može činiti pritisak na Sabor, može jedan skromni đakovačko-srijemski biskup reći: molim vas, neka se čovjek oslobodi pa nek se brani sa slobode.» Potom je sudac Zvonko Posavec donio odluku o prekidu istrage protiv Glavaša zbog mučenja i ubojstva srpskih civila u Osijeku ranih 90.-tih u tzv. slučaju garaža te njegovu puštanju na slobodu zbog narušenog zdravlja izazvanog štrajkom glađu. Premijer Ivo Sanader odbio je komentirati odluku, iako se u Vladinim krugovima govorilo o slomu pravne države: «Pitanje je samo da u Hrvatskoj imamo trodiobu vlasti. Ja se ni dosad nisam miješao u rad pravosuđa, neću ni u buduće pa neću ni sada komentirati najnoviji potez.»

Predsjednik Stipe Mesić upozorio je da svima, koji su postupak protiv Glavaša više vodili na ulici nego u sudnici, nije ni do Hrvatske kao pravne države ni do Glavaša a politizacijom cijelog slučaja udaljuju Hrvatsku od euro-integracija. Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić jasno je izrazila ono o čemu su pravni stručnjaci željeli govoriti samo neslužbeno - da je puštanjem Glavaša usmrćena pravna država: «Mislim da slučaj Glavaš pokazuje stvarno stanje u hrvatskom pravosuđu. Mislim da je riječ o presedanu. Kako će se ono odraziti na pravnu državu i pravosuđe, vidjet će se u budućnosti.» Predsjednica Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt smatra pak kako je cijeli slučaj politički motiviran: «Privremeno puštanje na slobodu Branimira Glavaša ja procjenjujem da je pobjeda volje čovjeka nad političkim utjecajem Sanadera i Šeksa koji su na svaki način nastojali se preko pravosuđa obračunati se sa svojim političkim protivnicima.» Predsjednik osječkog HDZ-a Dragan Kovačević to negira: «Sudska odluka o privremenom prekidu istražnog postupka protiv Glavaša, potvrđuje ono što smo mi u HDZ-u od početka tvrdili a to je da slučaj Glavaš nije političko nego isključivo pravosudno, odnosno pravno pitanje.»

Predsjednik SDP-a Ivica Račan priklonio se onima koji drže kako je opasan presedan da se Glavaša pustilo na slobodu na temelju štrajka glađu: «Ta odluka istražnog suca se da razumjeti zbog humanitarnih razloga da u fokusu bude ljudski život. Pravni aspekt je nešto složeniji. Naime, tu se postavlja pitanje kako se ponašati u sličnim takovim slučajevima u buduće.» Profesor političke psihologije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ivan Šiber zapitao se bi li javnost, biskupi i akademici jednako postupili u slučaju da neki Srbin optužen za ratni zločin pokuša štrajkom glađu ishoditi puštanje na slobodu te kako bi se proveo sudac koji bi takvu odluku donio. I zaključuje - ovo nije Glavaševa pobjeda, ali je sustav zasigurno poražen.

I dok se u Hrvatskoj snimaju video spotovi i performansi na temu Glavaševog mahanja okupljenim Osječanima pri donošenju u tamošnju bolnicu te pokapanje mrtvačkog sanduka s natpisom "hrvatska pravna država", Višnja Lončar najavljuje žalbu: «Županijsko državno odvjetništvo još uvijek nije zaprimilo odluku istražnoga suca. Kada zaprimimo takvu odluku mi ćemo svakako izjavljivati žalbu jer naš je stav sasvim drugačiji od stava suda, potpuno suprotan.» Na upozorenja kako bi Europska unija slučaj Glavaš mogla iskoristiti za novu seriju kritika na račun Hrvatske, profesor Kaznenog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Davor Krapac smatra da se moglo i drukčije: «Država je trebala, možda, pažljivije ispitivati razloge za prekid istrage i za eventualno puštanje pritvorenika iz pritvora.»

Možda se i moglo, no cijeli je slučaj od samog početka iznio na vidjelo sve slabosti hrvatskog pravosuđa, napose gorku činjenicu da je u Hrvatskoj na djelu revolucionarno pravo započeto onom znamenitom tvrdnjom kako se u obrambenom ratu ne mogu činiti ratni zločini. Pa ako je Hrvatska postala država u kojoj je štrajk glađu legitiman način da se pravdi ne podnesu računi za ono što ste činili u ratu, još ste manje dužni u miru odazvati se bilo kojem sudskom pozivu, štoviše ne trebate plaćati kazne za prometne i ine prekršaje, račune za struju, stanarinu, HTV pretplatu, primjećuju analitičari. Odnosno, dok se jedni moraju povinovati pravnoj državi, drugi je mogu izrugivati. Ali jednom kad se odustane od načela jednakosti i pravde za sve - otvorena su vrata za urušavanja cijelog sustava.

  • Datum 06.12.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZBa
  • Datum 06.12.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZBa