1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zlato, zlatnije, najzlatnije

Ovog tjedna je cijena zlata premašila 1.120 dolara za finu uncu - što je samo 31,1 gram plemenite kovine. Razloga za rast cijene ima mnogo - makar je tržište zlata upravo prepuno nelogičnosti i posebnosti.

Zlatne poluge

Zlatne poluge

Već na burzama Dalekog istoka ovog četvrtka (12.11.) zlato se kupovalo za 1.121 dolar da bi u Londonu u jednom trenutku već dostigao i 1.123,38 dolara za finu uncu. Nije slučajno da je običaj vrijednost zlata izražavati u američkim dolarima jer je ta plemenita kovina svojevrsni antipod američkoj valuti: što je zlato jeftinije, dolar je snažniji. Zato sada, kada je dolar slab, cijena zlata leti nebu pod oblake.

Svežnjevi novca

Tržište kapitala je državnim mjerama dovedeno do usijanja - i lako bi mogla nastupiti inflacija.

Ali slab dolar nije jedini razlog rastu cijena: mnoge zemlje, osobito Dalekog istoka, prodavale su svoje zalihe zlata u vremenima krize. Sada, kada se čini da je najgore prošlo, čini se da ga opet kupuju. U tome nisu jedine: nakon što su mnoge središnje banke intervenirale u nacionalna tržišta novcem snižavajući kamate, postoji realna opasnost da se opet pojavi inflacija. Zlato je tradicionalno najbolji izlaz pa tako i mnogi privatni investitori "parkiraju" svoj kapital u sigurnu, zlatnu luku.

Čudne stvari na tržištu zlata

Treći faktor već pokazuje kako je čitavo tržište zlatom na rubu apsurda: i industrija se budi pa i ona treba dragocjenu kovinu. Zapravo, kada je riječ o tvrdoći i mehaničkim svojstvima, zlato je praktično bezvrijedan metal niskog tališta. Ali njega se mehanički ili kemijski može pretvarati u nevjerojatno tanke folije koje sjajno provode toplinu i što je još važnije, električnu energiju - i gdje spojevi nikada neće zatajiti zbog oksidacije. Zato je za zlato u prvom redu zainteresirana elektronička industrija - ali i ona nepovratno troši tek djelić godišnje produkcije zlata.

Ploča s čipovima

Računala ne bi radila - bez zlata!

Jer zlato je tu da ga se čuva - za sve vijeke vjekova. To zapravo znači da zlata na svijetu iz godine u godinu ima sve više - ali ne samo da to ne umanjuje njegovu cijenu, nego cijena zlata neprestance raste. Na primjer: u posljednjih četrdeset godina, da ste svoj novac pretvorili u zlato, imali biste sasvim lijepu godišnju kamatu kakvu ne nudi niti jedna banka stabilne valute - od oko 9%.

Ali to je tek jedna od čitavog niza specifičnosti kod zlata. Poznajete li ih i Vi ? Provjerite svoje znanje o plemenitom metalu u našem malom kvizu:

Prvo pitanje:

Tko ima najveću zalihu zlata na svijetu?