Zlato, zlatnije, najzlatnije | Gospodarstvo | DW | 13.11.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zlato, zlatnije, najzlatnije

Ovog tjedna je cijena zlata premašila 1.120 dolara za finu uncu - što je samo 31,1 gram plemenite kovine. Razloga za rast cijene ima mnogo - makar je tržište zlata upravo prepuno nelogičnosti i posebnosti.

Zlatne poluge

Zlatne poluge

Već na burzama Dalekog istoka ovog četvrtka (12.11.) zlato se kupovalo za 1.121 dolar da bi u Londonu u jednom trenutku već dostigao i 1.123,38 dolara za finu uncu. Nije slučajno da je običaj vrijednost zlata izražavati u američkim dolarima jer je ta plemenita kovina svojevrsni antipod američkoj valuti: što je zlato jeftinije, dolar je snažniji. Zato sada, kada je dolar slab, cijena zlata leti nebu pod oblake.

Svežnjevi novca

Tržište kapitala je državnim mjerama dovedeno do usijanja - i lako bi mogla nastupiti inflacija.

Ali slab dolar nije jedini razlog rastu cijena: mnoge zemlje, osobito Dalekog istoka, prodavale su svoje zalihe zlata u vremenima krize. Sada, kada se čini da je najgore prošlo, čini se da ga opet kupuju. U tome nisu jedine: nakon što su mnoge središnje banke intervenirale u nacionalna tržišta novcem snižavajući kamate, postoji realna opasnost da se opet pojavi inflacija. Zlato je tradicionalno najbolji izlaz pa tako i mnogi privatni investitori "parkiraju" svoj kapital u sigurnu, zlatnu luku.

Čudne stvari na tržištu zlata

Treći faktor već pokazuje kako je čitavo tržište zlatom na rubu apsurda: i industrija se budi pa i ona treba dragocjenu kovinu. Zapravo, kada je riječ o tvrdoći i mehaničkim svojstvima, zlato je praktično bezvrijedan metal niskog tališta. Ali njega se mehanički ili kemijski može pretvarati u nevjerojatno tanke folije koje sjajno provode toplinu i što je još važnije, električnu energiju - i gdje spojevi nikada neće zatajiti zbog oksidacije. Zato je za zlato u prvom redu zainteresirana elektronička industrija - ali i ona nepovratno troši tek djelić godišnje produkcije zlata.

Ploča s čipovima

Računala ne bi radila - bez zlata!

Jer zlato je tu da ga se čuva - za sve vijeke vjekova. To zapravo znači da zlata na svijetu iz godine u godinu ima sve više - ali ne samo da to ne umanjuje njegovu cijenu, nego cijena zlata neprestance raste. Na primjer: u posljednjih četrdeset godina, da ste svoj novac pretvorili u zlato, imali biste sasvim lijepu godišnju kamatu kakvu ne nudi niti jedna banka stabilne valute - od oko 9%.

Ali to je tek jedna od čitavog niza specifičnosti kod zlata. Poznajete li ih i Vi ? Provjerite svoje znanje o plemenitom metalu u našem malom kvizu:

Prvo pitanje:

Tko ima najveću zalihu zlata na svijetu?