1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zimska depresija – mit ili stvarnost?

Berlin je poznat po svojoj kulturnoj raznolikosti i kozmopolitskom ugođaju. No, zima u ovom gradu navodno stvara depresiju. Koliko to može doista biti istina a koliko je mit? I što je to uopće „zimski blues“?

Mušakarac sjedi

Depresija je za većinu ipak stvarnost a ne mit

Depresija jednako pogađa žene i muškarce iako ih oni različito ispoljavaju

Depresija jednako pogađa žene i muškarce iako ih oni različito ispoljavaju

Depresija koja pogađa stanovnike Berlina u zimskom razdoblju, postala je nešto poput urbane legende. Tema proizvodi živu diskusiju kako u stručnim krugovima, tako i za barskim šankom. O njoj kao da svi sve znaju; kako rođeni Berlinčani, novopečeni došljaci tako i slučajni zimski turisti. Tko god da pokazuje početni entuzijazam zbog činjenice da se doselio u Berlin može računati na seriju upozorenja tipa: 'Pričekaj samo studeni, pa mi onda reci'. Istina, nakon što se jesen počne povlačiti iz kalendara, u glavnom njemačkom gradu tek se rijetko mogu opaziti tračci sunčeve svjetlosti, a pod gusto oblačnim nebom gospodare vjetar, kiša i hladnoća. Ljudi su skloni provoditi više vremena u stanu, izlaze samo kada moraju, duže spavaju, gube motivaciju i ulaze u stanje inkubacije dok ne nastupi proljeće. Dijagnoza izgleda jednostavnom – zimska depresija. No, kako onda objasniti podatak da je najviše samoubojstava u svibnju i lipnju?

Krivi su božićni blagdani?

Dr. Bernhard Palmowski,

Dr. Bernhard Palmowski

Psihologija zimsku depresiju svrstava u kategoriju sezonskih afektivnih poremećaja. Tu joj društvo pravi ljetna depresija. Opći manjak prirodne svjetlosti, tmurno vrijeme i hladnoća, drugim riječima, nisu stvarni razlozi zbog čega ljudi zimi padaju u tjeskobu i sumorno raspoloženje. Koliko je zimska depresija stvarna dijagnoza, a koliko metafora, pitanje je koje dijeli znanstvenu zajednicu gdje ju jedni drže površnim i medijski atraktivnim pojmom, a drugi ozbiljnim problemom za koji postoje adekvatne terapije.

Dr. Bernhard Palmowski, psihoterapeut i psihoanalitičar u Berlinu, reći će bez ustezanja: 'Pogrešno je pripisivati unutrašnje probleme izvanjskim uzrocima poput svjetla, hladnoće, vremena i tome slično. Točno je da se krajem godine veći broj ljudi žali na anksioznost i emocionalnu neravnotežu, no to je prije svega zbog božićnih blagdana. Stvaraju se veliki osjećaji, velika očekivanja, naglasak je na zajedništvu, ljubavi i obitelji. Kod mnogih to proizvodi jednako veliku tjeskobu i razočaranje.'

Gospina trava i saune kao spas

Teški oblici depresije mogu dovesti i do samoubojstva

Teški oblici depresije mogu dovesti i do samoubojstva

U razgovoru s ljudima koji drže da pate od zimske depresije, Dr. Palmowski dolazi do vrlo različitih uzroka koji na koncu nemaju veze sa klimatskim uvjetima. Također, rašireni kulturološki stereotip da su sjevernoeuropske nacije sklonije depresivnim raspoloženjima zbog prekratkih zimskih dana i introvertiranog mentaliteta, jednako je promašen. Kao primjer Dr. Palmowski navodi priču o nekoliko Nijemaca koje su se odlučili preseliti na sunčanu Mallorcu u nadi da će ih mediteranski način života – gdje se ljudi navodno ne libe pokazivati svoje osjećaje i lako uspostavljaju društvene veze - preporoditi. Vratili su se duboko razočarani i depresivni. Naime, na površini i kratkoročno svi se doimaju otvorenima, no na duge staze vrlo je teško biti prihvaćen u socijalne krugove. Isti mit vlada i u samoj Njemačkoj. Mišljenje je da je na jugu, u Bavarskoj recimo, sve nekako lakše, da su ljudi pristupačniji, no, to uopće ne mora biti slučaj. 'Vrlo je teško reći bilo što smisleno o tim predodžbama', zaključuje Dr. Palmowski.

S druge strane, terapeuti koji uzimaju zimsku depresiju vrlo ozbiljno, zasnivaju svoju argumentaciju na nizu praksi koje stvarno pomažu ljudima prebroditi „zimski blues“. Predlaže se čitava lepeza rješenja, od što češćeg izlaganja dnevnom svjetlu, kupovini posebnih lampi koje emitiraju svjetlost sličnu onom sunčevom, posjeta sauni i solariju, pa sve do slušanja glazbe, tjelovježbe, konzumacije hrane bogate vitaminom E ili ekstrakta gospine trave (poznata i kao trava sv. Ivana), što je posebno popularna terapija protiv blažih oblika depresije u Njemačkoj.

Hormoni kao uzrok depresiji?

Karin Wylicil,

Karin Wylicil

Terapeutkinja Karin Wyličil će zimski afektivni ( znači, osjećajni) poremećaj povezati sa smanjenom proizvodnjom serotonina. 'Kako su danji kraći i naša izloženost svjetlu manja, mozak proizvodi manju količinu tog hormona sreće, a povećava se prisutnost melatonina, hormona zaslužnog za spavanje. Zato zimski depresivci imaju potrebu duže spavati', objašnjava Karin. Uz to imaju i veći apetit, pogotovo za slatkim. To su okvirno i ključne razlike zimskih depresivaca od onih kliničkih. Potonji imaju problema sa nesanicom i gubitkom apetita, a u najveće krize prolaze ne u zimu, već u proljeće ili ljeto.

No, priča o serotoninu je pak za psihoterapeuta Palmowskog više metafora nego znanstvena istina. 'Studije pokazuju da je razina serotonina kod depresivnih ljudi sasvim normalna', kaže on te podsjeća kako se depresiju kroz niz stoljeća pokušavala objasniti kao neravnotežu četiriju takozvanih tjelesnih tekućina (krvi, sluzi, žute i crne žuči), a koje je u povijest medicine inaugurirao starogrčki kirurg Galen. Depresivci su, po toj shemi, patili od prekomjerne prisutnosti crne žuči.

Ni djeca nisu pošteđena

Stres u školi i kod kuće dovodi do strahova a time i do depresije

Stres u školi i kod kuće dovodi do strahova a time i do depresije

Je li zimska depresija tek pjesničko ime za probleme koji tijekom čitave godine ključaju ispod površine svakodnevnih rutina pa eventualno izbijaju na vidjelo u danima kada sve teče sporije ili je doista prije svega riječ fiziološkoj neravnoteži uzrokovanoj klimatskim promjenama, ostati će prijeporna točka raznih škola psihologije.

U međuvremenu, 800.000 ljudi u Njemačkoj dijagnosticiran je „zimski blues“, koji eto, ne zaobilazi niti djecu. Društvo za dječju i adolescentsku psihijatriju navodi da zimska depresija zahvaća 2 do 3 posto djece mlađe od 15 godina, dok je ta brojka u skupini od 15 do 19 godina pet posto. Kod mlađih školaraca simptomi su poremećaji u spavanju i prehrani te prenaglašena sramežljivost ili agresivnost. Oni nešto stariji pate od osjećaja manje vrijednosti, apatije i skloni su korištenju narkotika. Ipak, prebaciti odgovornost na kalendar bilo bi u najmanju ruku neodgovorno.

Autor: Krešimir Dujmović

Odg.ured: Željka Telišman